Okrugli sto u Berlinu: Stanovnike Srbije i Kosova treba pripremiti na istinu

Vesti 09. okt 202010:49 > 10:49
N1

Evropska unija je pre gotovo jedne decenije pokrenula dijalog između Srbije i Kosova. Kraj procesa još nije na vidiku, iako su neki – kako je to pokazao i okrugi sto Aspen instituta u Berlinu – blago optimistični, piše DW.

Gotovo deset godina pregovora između Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa – s rezultatima koji su više nego skromni. Zato građani obeju zemalja ne veruju više tom procesu. „Ljudi jednostavno više ne veruju da će doći do nekakvog napretka“, čulo se na virtuelnom okruglom stolu Aspen instituta u Berlinu na temu „Budućnost dijaloga između Beograda i Prištine“, koji je okupio zanimljive sagovornike poput Miroslava Lajčaka, specijalnog izaslanika Evropske unije za pregovore Srbije i Kosova, te Suzanne Šic, direktorke odeljenja za jugoistočnu Evropu pri nemačkom Ministarstvu spoljnih poslova.

Iz regiona su u raspravi učestvovali Sonja Liht, predsednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost, te Naim Rašiti, izvršni direktor Balkanske grupe za istraživanje politika (BPRG) iz Prištine.

Pripremiti narod na kompromise

Učesnici su tokom izlaganja istakli potrebu jačeg uključivanja civilnog društva i nezavisnih medija u praćenje i rad procesa normalizacije odnosa Beograda i Prištine. Dosadašnji izostanak tih aktera u procesu doveo je do ove situacije u kojoj je poverenje u ishod pregovora tako nisko. Tome sigurno ne pomažu ni političke nestabilnosti u samom regionu, pogotovo na Kosovu.

U raspravi s koje je smelo da se izveštava, ali bez navođenja konkretnog izvora informacije, otvoreno se progovorilo i o nečemu što je nazvano „slonom u sobi“, a to je tema uzajamnog priznanja Srbije i Kosova. „Svima je jasno da bez toga neće biti moguće postići konačni sporazum“, rečeno je na virtuelnoj raspravi i zaključeno da su toga „i u Beogradu svi svesni“. „Narod mora da bude pripremljen na konačni rezultat koji će biti pun kompromisa“, zaključeno je.

Optimizam i pesimizam

Isto tako, Srbima na Kosovu trebalo bi da bude jasno da će sporazum Kosovo približiti procesu približavanja Evropskoj uniji, što je „dobra stvar za njihovu bezbednost“.

A o tome koliko smo, gotovo deset godina nakon otvaranja pregovora, udaljeni od konačnog sporazuma, mišljenja među učesnicima rasprave su različita: od zaključka da su pregovori ponovo ušli u slepu ulicu, što bi ponovno moglo do daljeg da odloži konačni sporazum, pa do ocene da nas o konačnog „dila“ dele, „ne godine, nego meseci“. Ali i oni optimistični na kraju su priznali da se pregovori vode predugo, te da su do te mere „razvodnjeni“ da ih građani više ne prepoznaju.

Ne tražite odgovore s one strane Atlantika

Ali oko jedne teme vladala je sloga među sagovornicima: proces dijaloga nema alternativu. Jer, zamrznuti sukobi uvek mogu da se rasplamsaju, što je pokazao i najnoviji sukob Jermenije i Azerbejdžana oko Nagornog Karabaha. Ipak – i to je još jednom poručeno akterima pregovora – izlaz nikako ne bi trebalo tražiti u rešenju koje se zove razmena teritorija.

Izlaz i odgovor isto tako ne bi trebalo tražiti ni s one strane Atlantika. „Možete potpisivati sporazum s kim god želite i gde god želite, ali odluku o tome da li ćete se približiti Evropskoj uniji može doneti samo Evropska unija“, reakcija je s rasprave na najnovije vesti iz Vašingtona da je američki predsednik Donald Tramp izrazio želju da se ponovo uključi u pregovore Beograda i Prištine – ali oboga puta ne s ciljem postizanja ekonomskih, već političkih sporazuma. „Vučić i Hoti su svesni da pregovori u EU-okviru nemaju alternativu“, zaključeno je na virtuelnoj raspravi Aspen instituta.