Grubješić: Biće veliki uspeh ako ove godine otvorimo jedno poglavlje

Vesti 07. okt 202010:25 > 10:38
N1

Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku ocenila je u Novom danu na N1 da će biti veliki uspeh ako ove godine otvorimo jedno poglavlje, kao što je to najavio evropski komesar za proširenje i susedsku politiku Oliver Varhelji, prilikom predstavljanja godišnjeg izveštaja Evropske komisije o napretku Srbije. Radi se o Poglavlju 8, koje se tiče konkurencije, a Grubješić ističe da je to jako zahtevno poglavlje.

„Biće veliki uspeh ako ove godine otvorimo jedno poglavlje, što je najavio Varhelji, imajući u vidu ne samo izveštaj već i celokupnu situaciju u EU. On je rekao da bi to moglo biti poglavlje koje se tiče konkurencije. Konkurencija je jako zahtevno poglavlje, to je, na primer, poglavlje koje je Crna Gora poslednje otvorila. Ukoliko bi to uspeli, mislim da bi bilo dobro“, kaže Grubješić.

POVEZANE VESTI

Komentarišući izveštaj Evropske komisije, u kojem se navodi da Srbija nije napravila nikakav napredak kada su u pitanju izborni procesi ili pravosudni sistem, dok je umereni napredak registrovan kada je u pitanju broba protiv korupcije i reforma javne administracije, Grubješić navodi da smo „položili godinu sa dobar tri“, i da se naša ocena manje više kreće u tom rasponu, tj. „oko trojke se vrtimo“ od kad ona prati izveštaje Evropske komisije, odnosno od 2006. godine.

„Fraza je Evropske komisije kada kaže da je izveštaj izbalansiran, ali on je svake godine izbalansiran, jer oni cele godine prate situaciju i beleže i konstatuju koje su to oblasti u kojima je ostvaren napredak i u kojima nije, pa balans između ta dva daje tu rečenicu da je izveštaj izbalansiran“, ocenjuje Grubješić.

Na pitanje da ako je već godinama isto, da li nam onda uopšte i treba taj izveštaj, Grubješić ističe da nam treba, „ne u smislu da nam otvori oči i kaže ovde radite loše, ovde uradite više, ovde uradite brže, ali nam treba jer članice EU na osnovu izveštaja odlučuju da li će biti otvoreno neko poglavlje, na osnovu ovih preciznih preporuka, vi pravite plan za evrointegracije u sledećoj godini“.

Vladavina prava i dijalog određuju tempo napredovanja ka EU

Ona ističe da otkako smo krenuli u pregovore, dve stvari određuju tempo našeg evropskog puta: vladavina prava i normalizacija odnosa Beograda i Prištine.

„Bez toga teško napredujemo. To nije tempo koji garantuje brz ulazak u EU, ali nije ni da će, kako spekulišu mediji, Srbija ući u EU za 65 godina“, kaže Grubješić.

Navodeći da smo se obavezali na reformu pravosuđa, koja podrazumeva ustavne promene, ona ističe da je reforma pravosuđa nešto što određuje i borbu protiv korupcije i slobodu izražavanja, oblasti u kojima Srbija, takođe, nema dobar rezultat.

„Kako smanjiti politički uticaj na pravosuđe, ne možete ga ukinuti, to niko nije uspeo, ali ga možete smanjiti, na koji način birati sudije, kako ih osloboditi od političkog pritiska… Ako smo se obavezali na ustavnu reformu, reformu pravosuđa, mi to treba da uradimo, mi ne možemo sebi da dozvolimo još jednu lošu reformu pravosuđa“, ističe Grubješić.

Povodom dijaloga Beograda i Prištine, koji je jedan od uslova za napredak na evropskom putu Srbije, ona kaže da do konačnog sporazuma „nema šanse da dođe bez pomoći SAD, ako ga bude vodila samo EU“, navodeći da nijedan značajan međunarodni sporazum nije donet bez pomoći Amerike.

Tužno da nam treba spoljni posrednik za društveno-politički dijalog

Komentarišući preporuku koju je naglasio Varhelji prilikom predstavljanja izveštaja da „će sprovođenje reformi na i dalje održiv način zahtevati iskren dijalog širom političkog spektra“, Grubješić ističe da „ne treba EU da nam kaže da je potreban opštedruštveni dijalog, dijalog vlasti i opozicije, to vidimo i sami“.

„Meni je malo tužno da tri decenije posle uvođenja višestranačja, treba neko sa strane da dođe i da posreduje u političkom dijalogu… Naravno, ovakav parlament ne odslikava pravo stanje političkog života, dominantna je jedna partija, takva će verovatno biti i vlada. Ali, treba podsetiti da veći deo opozicije nije hteo da učestvuje na izborima… Dijalog treba da postoji na svim nivoima, ne samo na političkom, već i kada se radi o civilnom društvu“, ukazuje Grubješić.

Ne znam da li ću biti ministarka

Na pitanje da prokomentariše medijske najave da bi i ona mogla da bude ministarka u novoj vladi, ona kaže da se „20 godina bavi evropskim integracijama, i zaista mi nije bitno s kojeg mesta to radim“.

„Ne znam da li ću biti ministarka, kandidovanje preko novina ne treba ni komentarisati“, navodi ona.

Dodaje da je dobro da se oformi Ministarstvo za ljudska prava i dijalog, jer je potrebno da ta pitanja budu uzdignuta na nivo ministarstva, kao i da se nada da će „postojati konsenzus oko osobe od integriteta koja će doći na njegovo čelo“, ne želeći da komentariše medijske spekulacije da bi to možda mogao da bude Milan Antonijević, izvršni direktor Fondacije za otvoreno društvo.

Takođe je ukazala na bitnost ministarstva za porodicu, jer se Srbija suočava sa egzodusom stanovništva, kao i veoma starim stanovništvom, zbog čega je potrebno ozbiljnije se pozabaviti tim problemima.

Realizacija investicionog plana EU čim Unija usvoji budžet

Komentarišući najavu od devet milijardi evra iz investicionionog plana EU za Jugoistočnu Evrope, ona kaže da to nije nešto novo, već se radi o prenameni sredstava iz IPA 3 fonda za pretpristupnu pomoć za Zapadni Balkan, odnosno, ono što je ranije korišćeno za reformu javne uprave, sada je prenamenjeno u investicije u infrastrukturu i ekonomiju.

Rekla je da će realizacija ovog plana početi onog časa kada se usvoji evropski budžet za narednih sedam godina.

„To je jako dobra stvar, i dobro je što će Varhelji obići region da predstavi taj plan. Mi smo negde kao region na oko 40 odsto evropskog proseka i bez velikih šansi da ga stignemo ukoliko ne dobijemo tu izdašnu evropsku pomoć“, zaključuje Grubješić.