Gosti N1: Trebalo je da nas korona ujedini, ali nas je dosta razjedinila

Vesti 18. sep 202010:32 > 10:55
REUTERS/Nacho Doce

Infektolog Dragan Delić i psihoterapeut Nevena Čalovska Hercog ocenili su u Novom danu TV N1 da je timski rad neophodan, kako u medicinskom, tako i u socijalnom smislu, da bi se stalo na put pandemiji koronavirusa. Doktor Delić veruje da je realno očekivati da veoma brzo po završetku vakcinacije, do koje bi trebalo da dođe početkom sledeće godine, ovaj problem neće više biti aktuelan, i smatra da će vakcina sigurno biti kvalitetna, jer su propisi veoma strogi.

„Verujem da će početkom sledeće godine vakcina dovesti bar ovu infekciju do kraja. Realno je očekivati da veoma brzo po završetku vakcinacije ovaj problem neće više biti aktuelan. Organizmu su potrebne dve-tri nedelje da stekne imunitet… Trka za vakcinu je pozitivna trka. To treba pozdraviti, to je zdrava konkurencija, biće mesta za sve, jer proizvodnja jedne kuće neće zadovoljiti potrebe vakcinacije čitavog svetskog stanovništva u najkraćem roku“, kazao je Delić povodom šest meseci od pandemije koronavirusa.

POVEZANE VESTI

Govoreći o posledicama pandemije i ograničavajućih mera koje su na delu, psihoterapeut Čalovska Hercog konstatuje da smo „suočeni sa gubitkom dosadašnjeg načina života, kao i da je situacija globalna i bremenita ogromnom neizvesnošću koliko će još trajati“.

„Osnovna paradigma mentalnog zdravlja jeste stabilnost“, ukazuje ona.

Oboje se slažu da su neophodni timski rad u stručnom smislu, ali i saradnja i empatija unutar porodica, kako bi se što više redukovale negativne posledice pandemije.

„Mora da bude više timskog rada kada se radi o borbi protiv ovakve pandemije. Mnoge naše zdravstvene institucije su neaktivne, da li svojom krivicom ili ih Krizni štab nije konsultovao. Nedostaje aktivnost Lekarske komore, koja treba da brani lekare. Zdravstvenog saveta Srbije, koji je po našem zakonu najveće stručno telo. Krizni štab mora više da konsultuje struku, ne treba biti sujetan. Nedostaje mi timski odnos prema problemu, koji je trebalo da nas sve ujedini, ali dosta nas je razjedinio“, smatra Delić.

N1

„I u porodicama se polarizujemo, rešenje je u saradnji i empatiji, objediniti različite perspektive u zajednici“, dodaje Čalovska Hercog.

Delić ukazuje da su nove mere „planske i promišljene, ali dosta iznuđene“.

Vreme infektivnih bolesti nije prošlo

„Ono što je dobro posle ovih šest meseci, mada se neki ne slažu, mi znamo sve što treba da znamo o virusu, koliko može da opstane u spoljnoj sredini, posle kog vremena sunčevi zraci mogu da redukuju njegovu infektivnost, znamo ulazna mesta, znamo nečiju kliničku sliku i patomehanizam te kliničke slike“, navodi on.

Na pitanje da li koristimo to što znamo, on kaže da koristimo, „ali pitanje je kako se to plasira javnosti i kako to ona prihvata, problem je hronično nepoverenje prema odlukama Kriznog štaba, što nije dobro i urušava protivepidemiološke mere“.

„Naš narod je po prirodi sumnjičav, svi sve znaju o svemu, ali s druge strane Krizni štab je na početku napravio neke greške koje su podstakle nepoverenje i dovele ga do gubitka autoriteta. Imajući sve to u vidu, i taj hajdučko-uskočki temperament našeg naroda, mere se sprovode, ali parcijalno, nedovoljno i zbog toga imamo i stalno prisustvo ove virusne infekcije u našoj sredini“, smatra infektolog.

Psihoterapeut Čalovska Hercog navodi da su se zbog dugog trajanja epidemije razvile različite forme anksioznosti i subdepresivnosti.

„Suočavamo sa sa nečim što bi se dijagnostički moglo podvesti pod blagu depresiju, što je različito od onoga što bi se moglo nazvati normalnom potištenošću. Ljudi se bude zamoreni, bez entuzijazma, obavljaju svoje zadatke i komunikaciju, ali kao da su izgubili zadovoljstvo, ta iscrpljenost je na ivici da proizvede ozbiljne simptome“, upozorava ona.

N1

Dodaje da treba da napravimo predvidivi ritam svoje svakodnevnice, da bi se izborili sa anksioznošću, kao i da su veoma važni dobar san i ishrana, tj. da „antidepresivi nisu uvek lek“.

Delić ukazuje da je „karakter naše sredine što ništa nije predvidljivo iako se o virusu sve zna“, dodajući da smo bili loše pripremljeni za virus, i kadrovski i organizaciono.

„To sve loše utiče na naše poimanje epidemije, da to i nije neka velika infekcija, što je velika greška“, kaže on i dodaje da već godinama upozorava da treba bolje da spremimo infektivna odeljenja klinika, jer su infektivne bolesti velika opasnost, granice više nisu prepreka, jer svako može za nekoliko sati avionom da otputuje gde god želi.

„Moramo računati na prelivanje infekcija… Postoji velika zabluda na planeti da je vreme infektivnih bolesti prošlo, ali nove epidemije nas upozoravaju da to nije tako“, ukazuje doktor Delić.

Više vesti o kovidu-19 i posledicama pandemije u zemlji i svetu čitajte na stranici Koronavirus.