Solidarnost u EU danas postoji i ona ima nekoliko dimenzija – postoji solidarnost u teškom vremenu u kom se nalazimo u vezi sa pandemijom, takođe među institucijama EU, a ona se pokazuje i kroz pomoć EU, rekao je Rafal Perl, ambasador Poljske u Srbiji.
“Drago mi je sto je EU zbog koronavirusa Srbiji namenila pomoć, kao i pojedinačne zemlje iz EU. I Poljska je dala konkretnu pomoć Srbiji, krajem maja, kao izraz naše solidarnosti, održane su i konsultacije srpskih i poljskih lekara, koji su razmenili iskustva…”, rekao je on.
“Solidarnost u EU takođe jeste i solidarnost između onih zemalja koje su bogatije i onih koje su u istorijskom smislu imale malo manje sreće, koje će u evropski projekat uči nešto kasnije. Tu solidarnost Evropa pokazuje i kroz svoje strukturalne fondove. A treća dimenzija solidarnosti je politika proširenja – Poljska smatra smatra da EU treba da vodi politiku otvorenih vrata i da Srbija, kao i drugi u regionu, treba brzo da uđe u evropsku porodicu”, kazao je.
Poljske komunističke vlasti 31. avgusta pre 40 godina, potpisale su sporazum sa štrajkačima u brodogradilištu u Gdanjsku i drugim preduzećima u Poljskoj i uz neke materijalne radničke zahteve prihvatili i osnivanje prvih nezavisnih sindikata Solidarnost, na čelu sa Lehom Valensom, što je postepeno dovelo do pada komunističkog režima 1989. godine.
Govoreći o tome šta je Solidarnost četiri decenije kasnije Poljacima, Perl je rekao da ideja Solidarnosti upravo jeste ideja kojom se Poljska vodi u spoljnoj politici.
“Solidarnost je danas naše zajedničko nasleđe koje svi zajedno koristimo, ova godišnjica nas tera na razmišljanje i da se zamislimo na koji način to nasleđe treba da koristimo”, kazao je.
Solidarnost je bila fenomen, na njenom vrhuncu svaki četvrti Poljak je bio u tom pokretu, on je bio univerzalan, navodi ambasador.
“To je divna priča i divan deo poljske istorije. I želimo da to prenesemo ljudima u svetu i pričamo tu priču”, dodaje.
Perl ocenjuje i da je danas Poljska demokratska zemlja u kojoj postoje različliti politički pogledi.
“Ne krijemo da postoje određene stvari koje nas dele, poput odnos prema istoriji… imamo zajednička dostignuća i zajedničku istoriju, ali nam se možda pogledi u budućnost razlikuju”, kazao je on.