Šta je zapravo potpisano – obavezujući dokument ili pismo o namerama?

Vesti 05. sep 202018:48 > 18:50
Reuters/Leah Millis

Dan posle potpisivanja sporazuma u Vašingtonu, i dalje su brojne dileme u vezi sa tim ko je šta potpisao, a ko šta dobio. Prirodu sporazuma objasnio je još sinoć Ričard Grenel - SAD nije potpisnica.

POVEZANE VESTI

O sporazumima je večeras, za TV Pink govorio i predsednik Srbije. Vučić je rekao da je u Vašingtonu napravljena kako je objasnio „razmena pismena“ sa predsednikom SAD. Pokazao je dve fascikle, za koje je rekao da se u jednoj nalazi dokument koji je potpisao Donald Tramp, a u drugoj ono što je potpisao on.

Kažu, istorijski trenutak, pitamo, kakva mu je budućnost – mogu li se američkim spajalicama na srpskom primerku sporazuma o ekonomskoj normalizaciji dovoljno čvrsto povezati jedan predsednički i jedan premijerski potpis, pošto se ne nalaze na istom papiru?

Ne postoji sporazum koji je potpisan od strane Vučića i Hotija, postoji odvojen sporazum, odvojen tekst koji je potpisala naša strana i njihova strana – tako da nikakav dokument sa kosovom nije potpisan“, navodi ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.

Ko se s kim dogovorio, ako predsednik Vučić kaže „potpisali smo bilateralni sporazum sa Amerikom“, a specijalni Trampov izaslanik Ričard Grenel odgovorio da Kosovo i Srbija nisu ništa potpisali sa SAD.

„Svakako nešto što je neobično i što je neka vrsta presedana, naime – dobili smo dokument koji je potpisao Vučić i koji nije overen od bilo kog američkog zvaničnika, pogotovo ne od Donalda Trampa, tako da meni to više liči na neko pismo o namerama, a ne na obavezujući dokument“, kaže Milan Mišić, novinar i spoljnopolitički komentator.

„Mi nismo sigurni ni da li će ovo da se ispuni što su Albanci potpisali, jer njima ništa nije problem da potpišu, zato što oni sve slažu“, ocenjuje Dačić.

Za razliku od ministra Dačića, premijerka je ipak sigurnija, jer je, kako objašnjava, garancija u američkim rukama. 

„To je sporazum čiju ćemo važnost tek shvatiti u godinama pred nama. Mislim da u ovom trenutku njegov značaj ne možemo u potpunosti da shvatimo i to je sporazum koji će nama garantovati, ako se u potpunosti implementira, mnogo bolju budućnost“, izjavila je Brnabić.

Na vašingtonskom papiru su, između ostalog, i autoput Beograd Priština, mini Šengen, Gazivode, 5G mreža…

„Prvi put imamo jedan drugačiji pristup rešavanju kosovskog problema, koji se sada prevashodno odvija kroz ekonomske odnose i ono što je jako važno jeste to što je zaleđen bilo kakav pritisak na srpsku i kosovsku stranu – da jedni druge pritiskaju za međusobno priznanje“, navodi dopisnica iz Bele kuće Ksenija Pavlović Mekatir.

„Tramp u Beloj kući nastavlja ono što je i pre radio najbolje, a to je rijaliti šou, rijaliti šou koji se juče desio je direktno plasiran u srcu predizborne kampanje, a slike i tonove koje smo čuli i videli upućuju na to da je ovo mešavina karikature i tragikomedije“, ocenjuje Vedran Džihić iz Instituta za međunarodne poslove u Beču.

Bila to istorija ili rijaliti šou, ako se dogovor, kako je to Brnabićeva ocenila – u potpunosti implementira, onda će Srbija do 1. jula 2021. prebaciti svoju ambasadu u Jerusalim, a Kosovo nakon što ga Izrael prizna, otvoriti svoju u istom gradu.

Otkud Izrael u političkoj tački 16., sporazuma o ekonomskoj saradnji Beograda i Prištine.

„Verovatno je to bila moneta kojom je plaćen ostatak dogovora“, navodi Mišić.

„Ovi dogovori u Vašingtonu nisu samo deo spoljne politike, oni su i deo unutrašnje politike SAD. Ovde je za izrael i SAD bilo bitno da Kosovo otvori ambasadu, zato što je to prva muslimanska zemlja koja će u Jerusalimu otvoriti ambasadu. To nije urađeno zbog Kosova nego zbog Izraela, tako da – da li će do toga doći, šta i kada će to biti, čuli ste Vučića. On je rekao da će i naši postupci zavisiti od naših odnosa sa Izraelom, tako da o tome će se tek razgovarati u narednom periodu“, naveo je Dačić.

I ne samo o Izraelu, razgovaraće se i o odnosu sa Kinom i Rusijom, iako premijerka tvrdi da vašingtonski sporazum ne kompromituje saradnju Srbije s tim zemljama. A o čemu će se još razgovarati, ako u novembru na izborima pobedi demokrata Džo Bajden?