Šef kovid tima u Luksemburgu: Spremnost na novu pandemiju mora biti prioritet

Vesti 15. avg 202022:00 > 17. avg 2020 15:27
N1

Ulf Nehrbass, generalni direktor luksemburškog Instituta za javno zdravlje i šef luksemburškog kovid-19 tima kaže za N1 da testiranja na koronavirus predstavljaju "najveći udruženi poduhvat naučnika" koji je ikada video, ali da je na početku epidemije bilo dosta lažno negativnih rezultata. Kaže i da ovo nije poslednji virus koji će pogoditi svet i da "spremnost na neku novu pandemiju mora da bude prioritet".

N1: Dobar dan i hvala što govorite za N1. Luksemburg je jedna od zemalja koja je primenila takozvani princip masovnog testiranja gradjana. Najveći broj testova po glavi stanovnika je obavljen upravo ovde. Zbog toga ste čak i dobili pohvale ECDC. Da li ste zadovoljni ishodom i načinom na koji se testiranje sprovodi i zbog čega ste se uopšte odlučili za tu strategiju?

Nehrbass: Na samom početku pandemije o tom virusu smo znali veoma malo i bilo nam je jasno da je osnovna karakteristika koja je kovid-19 odvajala od ostalih virusa je da je asimptomatski, a istovremeno i zarazan. Naravno, kada dođe do pandemije ljudi se razboljevaju, pokušavate to da suzbijete, da ih testirate i izolujete, što u ovoj pandemiji nije ni malo lako. Imajući u vidu da je virus asimptomatski i zarazan i da njemu znamo veoma malo, deo koji nam je bio poznat govorio je da moramo da pronađemo i one koji su zarazni, a nemaju nikakve simptome. I to je dovelo do masovnog testiranja.

N1: I kojoj meri ste zadovoljni rezultatima?

Nehrbass: Rezultati su takvi da smo odahnuli kada smo ih videli. Možemo videti jasan početak drugog talasa, čemu je pomoglo intenzivno testiranje. To znači da smo mogli da prekinemo lanac infekcije, da efektivno pratimo pozitivne slučajeve i izolujemo ih. Zbog toga su se poslednje dve nedelje brojke stabilizovale, doduše na veoma visokom nivou, ali ne rastu, čak se lagano smanjuju. To znači da je strategija funkcionalna i to je dosta smanjilo pritisak na zemlju i na sve nas.

N1: Sa druge strane, ta strategija je doprinela do dodje do porasta broja zaraženih, zbog čega je Luksemburg bio kritikovan od strane okolnih zemalja i često bio stavljan na crvene liste i uvodjene su zabrane. Da li mislite da je strategija bila dobra imajući i to u vidu?

Nehrbass: Mislim da jeste, jer je sve procene bilo moguće uporediti. Ograničenja koja su nam uvedena, kao što je to uradio Institut Robert Koh, ona su smislena ukoliko ne testirate dovoljno. Na taj način vi dobijate samo deo od ukupno zaraženih, pa i brojka od 50 deluje značajno. Naravno, sve to morate staviti u kontekst i to je ono na čemu insistiramo. Pokušali smo da objasnimo Intitutu Robert Koh i ECDC-u da ne možete samo poređati brojeve jedne pored drugih. Ti bi bilo kao da poredite jabuke i pomorandže. Bilo je određene otvorenosti za argumentaciju u toj raspravi, ali na kraju, Luksemburg je i dalje na crnoj listi. Mislim da će se to promeniti narednih dana.

N1: Čule su se kritike na način ove vrste testiranja, da su testovi nepouzdani i da postoji veliki broj lažno negativnih i lažno pozitivnih testova. Kakva su vaša iskustva na tom polju?

Nehrbass: Dosta se priča o tome i razumem što su ljudi zabrinuti. Ako imate dijagnozu i ako je negativna, morate biti sigurni da je to zaista tako. Želim da kažem da je došlo do napretka. Ovo testiranje predstavlja najveći udruženi poduhvat naučnika koji sam ja ikada video. Širom sveta naučnici mukotrpno rade kako bi unapredili metodologije i tehnike. I dok je na samom početku pandemije, za vreme prvih slučajeva u Kini, bilo očekivano mnogo lažnih negativnih rezultata, to je sada skoro sasvim nestalo. Testovi koje sada koristimo ne daju vidljive lažne negativne rezultate. Oni su toliko osetljivi da će, ukoliko su ljudi jednom bili pozitivni, još dugo davati pozitivan rezultat, jer je dva segmenta virusnog genoma moguće detektovati i dosta kasnije. Tako da sa sigurnošću mogu uveriti ljude da ni lažno negaitvni ni lažno pozitivni testovi nisu vidljivi u praksi. Naravno da ih niko ne može isključiti, ali to nije faktor koji bi nas naterao na razmišljanje. Tako da je sve pod kontrolom.

N1: Dakle, drugi talas je u toku. Kako ga odvajate od prvog, koje su njegove karakteristike i šta vam iskustvo govori, koliko dugo ovo može da traje?

Nehrbass: Ah, talasi. Ta definicija je semantička. Naravno, prvi talas se smatra završenim kada stopa infekcije padne veoma nisko. Ali… pazite ovako… Imamo istraživanje o prevalenciji u državi koja nas je uverila da ona iznosi 0,07 odsto. Dakle bilo je još nekoliko stotina ljudi koji su i dalje imali virus, ali je pandemija bila potpuno pod kontrolom. A drugi talas pandemije je počeo kada su ljudi masovnije počeli da zaražavaju jedni druge. Razlika je u tome što su ljudi koji su se zarazili u prvom talasu, virus uglavnom dobili na odmoru, na skijanju i bile su to različite grupe ljudi. Drugi talas obuhvatio je uglavnom mlade ljude koji su verovatno bili nepažljivi u smislu da su odlazili na žurke. I to je osnovna razlika. Brojke u drugom talasu su bile relativno visoke, ali starosna struktura zaraženih je takva da su u grupi mlađih ljudi, ima relativno manje zadržanih u bolnicama i imamo relativno mali broj smrtnih slučajeva. U ovom trenutku vam ne mogu sa sigurnošću reći brojke, ali one su zaista veoma, veoma male. Imamo ubedljivo najmanju stopu mortaliteta u Evropi i ona je ispod 2 odsto.

N1: Govorite o prvom i drugom talasu, ali da li postoji strah od pojavljivanja trečeg talasa ili produžetka ovog, s obzirom na to da bi školska godina trebalo da počne, dakle očekuje se povratak đaka u školske klupe, pa povratak radnika sa odmora… I ponovo postoji mogućnost da se veći broj ljudi zarazi?

Nehrbass: Upravo su u toku pripreme za to. Evo pogledajte ovu tablu iza mene, pokušavamo da sastavimo spisak svih rizičnih grupa koje nam mogu pretiti, među kojima su naravno i putnici. Trenutno testiramo ljude koji žele da odu iz zemlje, jer se Luksemburg nalazi na crnim listama mnogih država, tako da je za one koji izlaze iz zemlje potrebno obaviti ogroman broj testova. Polovina testova je namenjena onima koji se vraćaju sa odmora. Svi koji budu želeli da se testiraju, biće testirani. Obezbedili smo oko 200 testova dnevno samo za te potrebe. Takođe, razmišljamo i o školskoj godini, jer želimo puno testiranje u školama. Dakle, postoje različiti aspekti našeg rada kojima pokušavamo da pokrijemo sve, kako bi smo uspeli da uhvatimo novi talas zaraze. Kakva god da bude dimanika pandemije u septembru, pripremamo se da se izborimo sa njom praćenjem kontakata i testiranjem.

N1: Sve ovo biće gotovo kada budu pronađeni vakcina i lek. Čuli smo prve najave da su se pojavile i prve vakcine, konkretno iz Rusije. Šta mislite o tome i da li vam takve najave ulivaju poverenje?

Nehrbass: Držim im fige. Nadam se da će posao koji rade u Rusiji biti uspešan. Mislim da ćemo vrlo brzo dobiti odgovor. Ali ni drugi ne zaostaju. Koliko je meni poznato Astra Zeneca, zajedno sa Oskfordskim univerzitetom je na tom putu, mislim da su još dve grupe u Nemačkoj u fazi kliničkog ispitivanja. Ako sve to da rezultate, verujem da ćemo već sledećeg leta svi biti vakcinisani. Ali prethodno moramo da vidimo rezultate kliničkih testiranja. U svakom slučaju, uspostavili smo proces kojim možemo upravljati, pogotovo ovde u Luksemburgu. Ljudi razumeju da testiranje donosi rezultate, da je veoma važno i dolaze na testiranje. I to ide dosta dobro. I uspostavili smo praksu koja nam omogućava da stabilizujemo situaciju i u nedostatku vakcine, što je takođe veoma važno. Imajući u vidu da nam stiže sezona gripa, da dolazi zima, da ćemo imati mnogo više aktivnosti u zatvorenom prostoru, molim sve one koji ovo gledaju i koji su dobili pozive za tesitranje‚ da se odazovu. Testiranje stvarno funkcioniše. I na taj način najviše možete da doprinesete svojoj porodici, svojoj zajednici i svojoj zemlji.

N1: Znam da je ovo osetljivo pitanje, ali da li biste kao naučnik imali poverenja u vakcinu napravljenu u bilo kojoj zemlji, u ovom slučaju u Rusiji, koja je napravljena za tako kratko vreme? Da li je to dovoljno vremena da ona bude dobro ispitana i bezbedna?

Nehrbass: Postoji vrše vrsta vakcina i ispravite me ako grešim jer nisam gledao detalje, ali umesto uzimanja neaktivnog virusa, možete uzeti samo genetski kod za određeni virusni protein. Virusni protein je antigen, što znači da je telo u stanju da efikasno razvije antitela protiv tog proteina. Dakle, to znači da se ta sekvenca ubrizgava direktno u mišić, a da telo proizvodi taj virusni protein, što pokreće proizvodnju antitela. Ukoliko je taj pristup uspešan, odnosno ako savijanje proteina uzrokuje epitope, ako je antigen, ako na pravi način isprovocira imunološki sistem, ceo proces može biti izuzetno brz. Iako su moguće i određene nuspojave, mislim da je njihov broj ograničenog dometa.

N1: Dakle, da li je to moguće uraditi bezbedno za tako kratko vreme?

Nehrbass: Naravno da je moguće ukoliko imate dovoljno volontera. Hoću da kažem da problematično može da bude ako na kraju prvog talasa nemate dovoljan broj ljudi kod kojih postoji potencijalna infekcija, kako biste mogli da izmerite zaštitni efekat takve vakcine. Sa druge strane, na primer u SAD-u, imate veoma dinamičan razvoj pandemije, tako da mislim da postoji dovoljan broj ljudi koji se mogu prijaviti za klinička testiranja, kako bi dobili pouzdane procene. Biće potrebni meseci, ali mislim da se ceo posao može bezbedno završiti u tom perodu.

N1: Imajući u vidu da najava vakcine dolazi već sada, čak je predsednik Srbije, države iz koje ja dolazim, za jesen najavio početak vakcinacije. Ne ulazeći u političku priču, da li je to po vama optimističan scenario?

Nehrbass: Različite države su prihvatile različite inicijative. Postoji evropska inicijativa, postoji GAVI inicijativa koja je na poseban način uključena, verovatno postoje i druge, možda i ruska inicijativa. I verujem da države koje su u to uključene imaju bolje informacije i bolji uvid u dešavanja. Ipak, mislim da je očekivanje da će vakcina biti u upotrebi na jesen optimistično, ali je moguće. Međutim, ja bih bio prilično oprezan, jer čak i ako klinička testiranja budu pozitivna, potrebno je proizvesti, a potom i distribuirati vakcinu, pa tek onda pokrenuti infrastrukturu i testirati veliki broj građane. Sam taj proces je veliki izazov. Dakle, ako sve bude funkcionisalo, moja optimistična prognoza za Luksemburg bila bi prvi kvartal sledeće godine ili eventualno drugi kvartal. Možda je moguće i ranije, ali verujem da postoje ljudi koji to bolje znaju od mene.

N1: Malopre ste rekli da očekujete da će sledeće godine u ovo vreme ljudi u ovoj zemlji biti testirani. Da li to znači da očekujete da će sledeće godine u ovo vreme sve ovo prestati i da ćemo od septembra ponovo moći da živimo naše živote onako kako smo navikli, od septembra naredne godine.

Nehrbass: Morate da zadržite zdravu dozu optimizma. Ne znam zašto to ne bi moglo da bude tako. Kao naučnik mogu da kažem da postoje određeni scenariji u kojima bih mogao da zamislim zbog čega vakcina ne bi radila ili zašto postoje određeni rizici kada je vakcina u pitanju. Ali to su aktuelna pitanja na koje ćemo uskoro dobiti odgovore i ja se nadam da će oni biti pozitivani. I ako budu pozitivni, sledećeg leta sve ovo će biti istorija, samo jedna epizoda. Ali se nadam da ćemo izvuci pouke iz nje, jer ovo nije poslednji virus koji će se pogoditi svet koji je ovoliko povezan. Spremnost na neku novu pandemiju mora biti naš prioritet i moramo o tome više voditi računa, kako nas ne bi zatekla nespremne, kao što je to bilo sa kovidom.