Godišnjica "Oluje": U Srbiji dan sećanja na stradale, u Hrvatskoj slave pobedu

Vesti 04. avg 202019:08 > 19:32
Printscreen

Na današnji dan 1995. godine počela je hrvatska vojno-policijska operacija Oluja na području Banije, Korduna, Like i severne Dalmacije. Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatske snage ušle su u gotovo napušten Knin i istakle hrvatsku zastavu, dok su se kolone izbeglica u automobilima, kamionima, na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima kretale ka Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Istina je samo jedna, rekli bi mnogi. U regionu ih ima više, a u slučaju Oluje minimum dve. Punih 25 godina svako u svom dvorištu, hrvatskom i srpskom, neguje svoju stranu priče, bez prostora za onu drugu. Kolona sinonim za stradale i izbegle Srbe.

„Ono što je bitno je da su oni putovali devet dana. Moj stric, kada je došao kod nas, nakon nekih 8-9 dana da se presvuče, kada je skinuo čizme, on više nije imao čarape u tim čizmama. Moj deda je ostao. Nije otišao, kao što kaže hrvatski zvanični narativ po naredbi Miloševića ili krajinskih vlasti. I on je zapaljen u našoj kući porodičnoj. Tako da smo mi njega ukopali tek pre četiri godine“, ispričao je politikolog Mladen Mrdalj. 

Oslobođenje i pobeda reči kojima u Hrvatskoj opisuju Oluju. Političari na nacionalističkim krilima dobijaju poene svog biračkog tela, smatraju aktivisti civilnog društva.

POVEZANE VESTI:

„Te dve priče moraju jedna drugu da čuju kako bi ikada došlo do toga da se poštovanje i repracija za žrtve da se ikada dese…taj stvarni, trajni mir, pravi mir uspostavi u Hrvatskoj ali i na celom Balkanu“, smatra Ivan Đurić, YIHR Srbija.

Sve je manje suđenja za ratne zločine, komisije za istinu ni na pomolu, a spomenici žrtvama rata uglavnom etnički obojeni. Mnogo posla, čini se, i za narednih četvrt veka. Za početak bi značilo i izvinjenje.

„Izvinjenje, ukoliko je iskreno i ukoliko dolazi od najviših predstavnika vlasti. Dakle u primeru, konkretno Hrvatske, dakle od strane predsednika ili od strane premijera je nešto što oni mogu učiniti kao zagovor i kao obavezu sebi i budućnosti da se takva događanja, ratni zločini, masovna kršenja ljudskih prava koja su se događali tokom devedesetih više nikada neće ponoviti“, rekla je Branka Vierda, YIHR Hrvatska.

Aktivisti civilnog društva se nadaju da ovogodišnje obeležavanje Oluje može biti korak napred u odnosima Srba i Hrvata.

„Verujem da ćemo u sledećim mesecima, prvo u sledećim danima i nedeljama svedočiti jednoj suvisloj politici kulture sećanja koja će se obratiti svim stradalima. Koja će govoriti i o stradanjima 1991. i 1995“, smatra Eugen Jakovčić iz udruženja Dokumenta.

Neki, ipak, ne dele taj optimizam već su mišljenja da Srbi u Hrvatskoj kroz istoriju pa i danas prave ustupke kako bi ostvarili svoja prava garantovana ustavom i zakonima. 

A ostanak u ogradama svog dvorišta ove godine su poremetile najave da Srbin 5. avgusta bude u Kninu a Hrvati nekoliko dana kasnije na obelažavanju zločina u Gruborima.