Iz Svetskog kongresa Ujgura traže da EU izvrši pritisak na Srbiju

Vesti 27. jul 202020:51 > 20:53
STR / AFP

Veze Srbije sa Kinom se sigurno produbljuju i Evropsku uniju bi to sigurno trebalo da brine, izjavio je Rajan Beri iz Svetskog kongresa Ujgura. Beri je za Radio Slobodna Evropa ocenio da se Vlada Srbije ne drži evropskih vrednosti i pozvao EU da izvrši pritisak na Srbiju da promeni svoje stavove o Ujgurima, ukoliko želi da se pridruži tom bloku.

On je na taj način prokomentarisao stav Srbije prema manjinskim pravima muslimanske manjine Ujguri u kineskoj pokrajini Sinđijang, piše RSE.

Zvanični Beograd je početkom jula podržao deklaraciju kojom se kršenje ljudskih i manjinskih prava Ujgura u kineskoj pokrajini Sinđijang definiše kao „borba protiv terorizma i ekstremizma“.   

Podrškom deklaraciji, Srbija se našla naspram država Evrope i sveta, koje najoštrije osuđuju kinesku kampanju represije nad muslimanskom manjinom Ujguri, a pre svega masovna pritvaranja ovih ljudi u takozvanim „kampovima za političko prevaspitavanje“.  

Rajan Beri je podsetio i da je Srbija nedavno kupila kamere za prepoznavanje lica od Kine; tehnologiju koju Kina koristi i u slučaju kršenja ljudskih prava.   

„Tokom pandemije, Srbija je takođe brzo osudila i pokušala da podeli EU, uzvisivši Kinu. Srbija i Belorusija su takođe jedine evropske zemlje koje su podržale Kinu u kampovima i srodnim pitanjima u UN“, rekao je Beri u pisanoj izjavi.   

On je ocenio da se Vlada Srbije ne drži evropskih vrednosti i da bi verovatno delovala kao „sila koja razdvaja, sprečavajući akcije EU zbog kršenja ljudskih prava u Kini“.  

„EU mora biti svesna toga i pritiskati Srbiju da promeni svoje stavove“, zaključio je Beri.   

Svetski kongres Ujgura je međunarodna ujgurska organizacija koja predstavlja tu zajednicu u svetu. Predsednik Kongresa sa sedištem u Minhenu je Dolkun Isa, koji se nalazi u izbeglištvu u Nemačkoj. Isa i njegovi saradnici lobiraju kod vlada u Evropi, Aziji i Severnoj Americi u cilju dobijanja podrške.  

U svojoj reakciji, EU je navela da očekuje da će se Srbija ponašati u skladu sa obavezom usklađivanja spoljne i bezbednosne politike sa politikom tog bloka.   

POVEZANE VESTI:

„EU je više puta oštro kritikovala situaciju u Sinđijangu. Ostajemo ozbiljno zabrinuti zbog postojanja velike mreže kampova za političko prevaspitavanje, širokog nadzora i sistemskog ograničavanja slobode veroispovesti ili uverenja Ujgura i drugih manjina u Sinđijangu, kao i zbog izveštaja o prinudnom radu“, navedeno je za RSE iz pres službe EU.  

Funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke i član poslaničke grupe prijateljstva sa Kinom u Skupštini Srbije, Veroljub Arsić, rekao je za RSE da Srbija prema Kini „vodi kontinuiranu politiku, poštujući njen teritorijalni integritet, a unutrašnje stvari Kina treba da rešava bez pritiska međunarodne zajednice“.  On je dodao i da je Srbija samostalna, suverena država, koja, kako je rekao, vodi samostalnu u politiku u skladu sa svojim interesima, poštujući međunarodno pravo.   

Na pitanje o neskladu sa spoljnom politikom EU, rekao je da o tome može da se priča „kada Srbija bude učestvovala u odlučivanju Evropske unije“.   

Deklaraciju koju je Savetu Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Ženevi 1. jula uputila misija Belorusije, podržali su, sem Srbije, i Rusija, Saudijska Arabija, Severna Koreja, Iran, Pakistan, Kuba, Sirija, Jemen, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat, Palestina, Sudan, Venecuela i još tridesetak zemalja Afrike i Azije. U dokumentu se, pored ostalog, navodi da je Kina „reagujući na pretnje terorizmom, separatizmom i ekstremizmom, koji su naneli ogromnu štetu svim etničkim grupama u Sinđijangu, preduzela niz mera u skladu sa zakonom radi zaštite njihovih ljudskih prava“.  

U dokumentu se poziva na suzdržavanje od „neosnovanih optužbi protiv Kine zasnovanih na dezinformacijama“, i dodaje da se potpisnici „odlučno protive praksi politizacije pitanja ljudskih prava i dvostrukih standarda“.  

Podršku Srbije Kini prethodno je i lično preneo šef srpske diplomatije Ivica Dačić kada je u februaru bio u Pekingu.  

Ujguri su, zajedno sa ostalim muslimanskim manjinama, poput Kazahstanaca ili Kirgistanaca, postali meta kineskih vlasti za odvođenje u „kampove za prevaspitavanje“, jer se smatra da njihova religija predstavlja pretnju za kinesku državu i komunizam.  

Pitanje kampova u Sinđijangu pokrenuto je u Ujedinjenim nacijama (UN) avgusta 2018. godine. Komitet UN za eliminaciju rasne diskriminacije preneo je saznanja da je oko milion Ujgura pritvoreno u „tajnim kampovima za političku indoktrinaciju“.  

Više tajnih dokumenata kineske vlade koji su dospeli u javnost, te izveštaja međunarodnih organizacija i svedočenja, otkrili su represivno delovanje kineskih vlasti unutar kampova.