Vladika Grigorije: I policija i demonstranti brane ustavni poredak, da se zagrle

Vesti 09. jul 202017:18 > 17:27
N1/arhiva

Episkop diseldorfski i nemački Grigorije, komentarišući proteste, kaže da treba isključiti nasilje, da policija i demonstranti treba da prvaziđu jaz, da se zagrle i zamolio ih, da pre nego što upotrebe pendreke i kamenice, prethodno razmisle da su tamo možda njihovi susedi, rođaci, drugovi dece... Navodi da su opet na protestima i levi i desni, i oni koji brane ljudska prava i oni koji govore "Kosovo je srce Srbije", što znači da to nisu neprijatelji zemlje, kako se kaže, već ljudi koji čuvaju ustavni poredak naše države, kao i policajci.

POVEZANE VESTI

Jedan novinski članak, u dnevnom listu Danas, u kojem se kritikuje izdvajanje iz budžetskih rezervi za crkvu i stavlja u kontekst deficitarnog zdravstvenig sistema, a u kojem se citira izjava vladike Grigorija iz 2013. godine, za reakciju je imao oštro saopštenje iz kabineta patrijarha u kojem se vladika Grigorije kvalifikuje na način do sada nezabeležen u SPC.

Sigurno da se osećam neugodno, ali ne mogu da  kažem da se osećam zloupotrebljeno, ja sam to rekao i to je moj stav, a sada neki to stavljaju u neki drugi kontekst, a drugi kažu da sam rušitelj Hrama, naveo je vladika. Niko ga nije kontaktirao iz kabineta patrijarha, niti iko iz Sinoda, a kaže da to saopštenje i dalje stoji na sajtu SPC, što, oecnjuje, mnoge vernike zbunjuje. Trpim napade od mojih, njima idem u susret, ali oni me odbacuju, navodi vladika. „Rekao sam svoj stav, drugi su rekli svoj stav, i sada je to na nekom otvorenom prostoru i ljudi mogu da prosuđuju, kao što vidimo da prosuđuju“.

Na kraju saopštenja stoji rečeenica da je vladika ostao perjanica antisrpskih krugova, a na to kaže: „To je jedna fraza ili floskula koja se koristi za diskreditaciju nekoga ko ima svoj stav. Naročito je zanimljivo da  mene kritikuju ljudi koji nikad nisu ni videli ni barut ni krv, niti mrtve, ni ranjene, a ja sam proveo četiri godine u ratu, bio sam i na Kosovu tokom rata. Ja sam u tom smislu, ako se srpstvo meri tim nekim junaštvom, vrlo sposoban da odbranim to svoje srpstvo, ali neki opet smatraju da je srpstvo to da mrziš nekog drugog – ko nije Srbin. Ja nemam taj običaj niti imam taj karakter, volim da govorim o drugima lepo i mislim da sam onda plemenit Srbin“, rekao je vladika Grigorije.

Mislim da je dobro srpstvo voleti Srbe, ali isto tako voleti i videti dobro u drugim ljudima, ističe. Ružno je biti antisrbin, ali je još ružnije antisrbinom nazvati nekog ko to sigurno nije, dodao je.

„I levi i desni na protestu – svi brane ustavni poredak“

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić ga je na neki način označio kao inspiratora protesta, a vladika, upitan o tome, kaže da je na to odgovorio šaljivom izjavom – da je on organizovao protest da bi već bio na vlasti, a da bi Vesić bio na njegovoj strani, jer je majstor za te stvari – da pređe kod onog ko je na vlasti. „Ali on je nebitan, njemu je neko dao zadatak da to uradi, isto kao što je dat zadatak da se na stranici moje Crkve napiše nešto protiv mene, da sam antisrbin. Ali ako imaš jasan identitet, ostaješ čvrst kao stena. Moj moto životni je da dobar borac prima udarce i pobeđuje“, ističe gost N1.

Vladika Grigorije je i sam bio učesnik protesta devedesetih, a kaže da su i njih tada, kad su oni kao studenti krenuli u proteste protiv Miloševića – nazivali antisrbima. Podsećajući da su to bili protesti na početku vladavine Miloševića, i da kad se danas pogleda – „da su tada antisrbi promenili njega, možda on ne bi umro u Hagu, možda ne bi bilo takvih stradanja kakva su bila, možda ne bi bili tako prokaženi u svetu“. „Ali niko od nas nije bio antisrbin, i mnogi od tih antisrba smo otišli da se borimo i da pomažemo našem narodu, čuvamo naš obraz, pa i naše teritorije, a oni koji su nas tako zvali, oni su ostali na Dedinju“, naveo je.

Govoreći o aktuelnim protestima, kaže da su tu opet i levi i desni, „kad se izuzmu ubačeni elementi kojih uvek ima i koji su aparat državni“. Tu su ponovo oni koji govore „Kosovo je srce Srbije“ i oni koji misle da je najvažnije da uđemo u EU, tu su i levi i desni, koje nešto ujedinjuje, istakao je.

„Levi koji su tamo, štite ljudska prava, slobodu govora, desni kažu „Ne damo Kosovo“ itd, i sada neko kaže – ovi ljudi su neprijatelji države. A ja kažem  – ne, ovi ljudi, i jedni i drugi, brane ustavni poredak te države“, navodi vladika, dodajući da sve što oni kažu je nešto što govori Ustav naše zemlje. Policajci koji štite objekte – i oni brane ustavni poredak, red, mir, dodaje.

Videli smo primer jednog sveštenika, Antonija, kad on brani čoveka koga jedan policajac u civilu davi i odvodi, to je zazvalo kod svakog – i kod verujućeg ili neverujućeg – simpatiju, napominje vladika.

Kaže da je potrebno i spasonosno u ovom trenutku da se jaz između kordona policajaca i demonstranata prevaziđe, jer svi brane državu, dodajući da oni treba da se zagrle.

„Treba da znamo, i jedni i drugi, da nasilje mora da se isključi. To nije lako, dovoljno je da poleti jedna kamenica… Ogorčenost naroda je ogromna. Treba da potražimo uzrok zašto je narod toliko ogorčen. S druge strane i ti policajci su ljudi, kad dobiju kamen u glavu ili u nogu, oni reaguju ljuski i brane se … Nasilje mora da prestane sa obe strane, to je sada glavni zadatak“, naglasio je.

Sigurno postoje provokatori koji će baciti kamen na policajce, kaže vladika, a sigurno da među policajcima postoje ogorčeni ljudi koji nose danima oklope i stoje i koji su ogorčeni, u krajnjem, jer mora da idu protiv svog naroda.

Molim demonstrante da shvate da su to njihovi susedi, možda i rođaci, ali i da svaki policajac razmisli, pre nego što potegne pendrek, da tuku možda druga od svoje dece, profesora svoje ćerke, rekao je vladika.

Na ovim demonstracijama narod treba da pokaže mir, strpljenje, da ne nasedaju na provokacije i da gleda da te policajce učine prijateljima, naveo je. „I policajce molim kao otac, kao brat, kao borac, kao Srbin – kad god krenete da tučete nekoga, morate dobro da razmislite“.

Osvrnuo se na „one momke koji imaju velike mišiće – da li su policajci, da li navijači“, navodeći im da isto tako treba da paze. Zato ljudi treba da imaju svest o tome dokle nešto može da odvede, jer nasilje rađa nasilje, nema od nasilja ništa, istakao je. „Revolucija nikada nije dobra, znate zašto – jedan je pametan rekao – jer uvek ubije više dobrih nego što dovede na vlast dobrih… I nemojte to da se mi bijemo, da bi nekom tamo bilo dobro“.

Moramo da se okrenemo mladima u politici

Na konstataciju da ga mnogi dobro kotiraju kao čoveka oko koga bi narod mogao da se okupi, vladika kaže da su najfascinantnije ličnosti u novijoj srpskoj istoriji Zoran Đinđić i Oliver Ivanović, navodeći da on ne bi da završi ako oni, jer su oni išli srcem, a on, kaže, da bi išao razumom. „I ako koristim razum, onda treba da ostanem sveštenik i svi koji me predlažu za političara greše, jer politika podrazumeva da nekog treba povrediti, da država ima moć prisile i da treba narediti stvari koje su strašne“.

Moramo mnogo da se okrenemo mladim ljudima, u nekim zemljama, kao što je Norveška, vlada je sastavljana od ljudi koji nemaju ni 40 godina, kaže Grigorije. Jer, kako navodi, kako stari, čovek se kvari, a u našoj državi je problem korupcija. „Mlad čovek još nije korumpiran i zato je važno da njima damo mogućnost, ja ovde u inostranstvu srećem mlade ljude, takve patriote, tako pametne ljude koji bi od Srbije mogli da naprave neobično dobru zemlju. I potpuno sam siguran u to“, podvlači vladika.

U Nemačkoj, gde je trenutno na dužnosti, tokom prelomnih društvnih dešavanja prethodnih decenija, crkva je uvek bila onaj progresivni, konstruktivni deo društva. Nemci umeju da kažu da je to možda iz razloga što imaju dve dominatne crkve, pa tržišno rečeno, postoji konkurencija. Na pitanje može li SPC postati takav jedan stožer progresivnih društvenih ideja, vladika kaže da bi morala i da bi bilo bitno da bude stožer i pokretač takvih ideja.

I crkva i narod i država i profesori i inženjeri i radnici i seljaci svi smo u istom vinogradu, dovoljno je da se jedna loza razboli, razboleće se sve, rekao je.