Boltonova izjava o korekciji granica za javnost u Prištini "rupa na saksiji"

Vesti 06. jul 202019:28 > 19:34
Reuters/Peter Nicholls

Objava bivšeg savetnika američkog predsednika za nacionalnu bezbednost Džona Boltona da su predsednici Srbije i Kosova još 2018. razgovarali o mogućnosti razmene teritorija kao da nikoga nije iznenadila. Da se tako nešto i naslućivalo, poruka je koja dan posle izjave stiže i sa Kosova.

Izjava bivšeg savetnika američkog predsednika za nacionalnu bezbednost, Džona Boltona, da su zapravo predsednici Kosova i Srbije bili inicijatori ideje o razmeni teritorija kao konačnog rešenja, nije iznenadila mnogo javnost u Prištini. Time se objašnjava i izostanak značajnijih reakcija na Boltonovu izjavu.

POVEZANE VESTI

Ni onaj ko je prozvan na kosovskoj strani u vezi sa ovim pitanjem – predsendik Hašim Tači – nije reagovao na Boltonovu izjavu. Iz opozicionog pokreta Samoopredeljenje smatraju da su dvojica predsednika otvoreno govorili o ovom pitanju, ali da su tokom svog dogovaranja malo informacija delili sa drugima.

„Šta je tačno pregovarano ili dogovoreno, oni nam nisu stavili do znanja, i to je veoma loše, jer kada postoji transparentnost postoje i debata, predlozi ili razne alternative. Ali kad se to drži u tajnosti onda to ne sluti na dobro“, kaže predstavnica Samoopredeljenja Arberie Nagavci.

Analitičari u Prištini smatraju da je Boltonova izjava samo na svetlost dana iznela ono o čemu se godinama pregovaralo između Tačija i Vučića, a daleko od očiju javnosti.

Jeta Krasnići iz Kosovskog demokratskog instituta kaže da je poznato da se u okviru Briselskog dijaloga pregovaralo o korekciji granica, ali da se predsednici Kosova i Srbije pominju kao autori razmene teritorija tek nakon iznošenja međusobnih optužbi Boltona i Ričarda Grenela.

„Međutim, jedna stvar je jasna, a to je da je o korekciji granica – kako je razmenu teritorija zvao predsednik Tači – pregovarano i da ova razmena nije dobila politicku podrsku ni na Kosovu, ni u Nemačkoj“, ističe Krasnići.

U prištinskoj javnosti se smatra da je jedan od glavnih razloga za pad poslednje vlade bio otpor tadašnjeg premijera Aljbina Kurtija scenariju razmene teritorija.

Ostaje da se vidi da li će to pitanje konačno biti zatvoreno i skinuto sa dnevnog reda pregovora Prištine i Beograda, nakon što je Specijalnog sud dostavio predlog optužnice protiv Tačija.