Ministarstvo trebuje tone žice, premijerka ne zna da li je za migrantske kampove

Vesti 21. maj 202017:10 > 19:25
N1

Da li se odnos Srbije prema migrantima okreće za 180 stepeni? Nakon slanja vojske da čuva prihvatne centre, država nabavlja materijal kojim bi izbeglički kampovi uskoro mogli da podsećaju na zatvorske ustanove. Stručnjaci upozoravaju da je po sredi kršenje ljudskih prava koje može da ima dalekosežne posledice.

Hitna nabavka dve i po tone žilet-žice, tone i po gvozdenih šipki, i pedeset kilograma pocinkovane žice za vezivanje. U pitanju nije spisak želja uprave zatvora u Gvantanamu, već Ministarstva odbrane, koji, kako kažu, zbog vanrednih okolnosti i nepredviđenih događaja planiraju da žicom koja kida meso opašu prihvatne centre za izbeglice. Koje su to okolnosti, nisu odgovorili, ali ni obavestili one koji kampovima upravljaju.

„Nama takva mera nije najavljena, a imamo jako dobru saradnju sa Vojskom Srbije. Naprotiv, tamo gde je vojska žicu postavila tokom vanrednog stanja, a to je u blizini privremenog šatorskog naselja u Moroviću, uklonjena je, a sam centar je zatvoren i više ne postoji“, kažu u Komesarijatu za izbeglice.

POVEZANE VESTI

Informaciju o nabavci žice preneo je Radio Slobodna Evropa, nakon što je na sajtu Ministarstva odbrane objavljena tenderska dokumentacija, koja bez ikakve dileme ukazuje na to da će materijal biti korišćen za ograđivanje izbegličkih kampova.

Predsednica Vlade, međutim, o tome nije obaveštena, ali na prvu loptu pretpostavlja da su mediji slobodno tumačili razlog nabavke.

„A oni su onda pretpostavili koji je razlog te nabavke“, upitala je.

N1: Znači, ta žica neće biti korišćena za migrantske centre?

„Ja zaista u ovom trenutku ne znam da će biti korišćena za migrantske centre“, izjavila je premijerka.

N1: Koji bi drugi povod mogao da bude?

„Zaista ne znam, moram da proverim sa Ministarstvom odbrane, ali možete i da pitate Ministarstvo odbrane“, odgovorila je.

U poslednjih pet godina izbegličke krize, bodljikava žica i kršenje prava izbeglica bili su rezervisani za pojedine zemlje u okruženju, ali ne i Srbiju, koja je primala čestitke međunarodne zajednice zbog humanog odnosa prema tražiocima azila. U 2020. situacija se okrenula naglavačke – najpre je vojska bez razumnog opravdanja zbog izbeglica poslata u Šid, da bi sada najavljeno ograđivanje ljudi.

„Predstavlja opasan znak da bi se potencijalno u budućnosti migraciona politika Srbije koja je do sada postojala mogla promeniti, i da se tretman izbeglica, migranata i tražilaca azila u Srbiji mogao svoditi na manje-više sistemsko lišavanje slobode“, tvrdi Nikola Kovačević iz Inicijative „A11“.

Kovačević smatra da je postalo moderno politički profitirati na grubijanskom odnosu prema izbeglicama, iako svi relevantni podaci ukazuju na to da značajnijih problema s tom populacijom zapravo nema. Zatiranje ljudskih prava kao tekovine moderne Evrope, vidi i kao opasnost po demokratiju.

„Kada napravite izuzetak u uskraćivanju ljudskih prava za jednu kategoriju, uvek postoji da se napravi i za drugu, treću i četvrtu, i onda ponovo dolazimo na neke nivoe razvoja evropske civilizacije za koje smo mislili da smo ih prevazišli, ali im se na ovaj način vraćamo. To je zaista strašno i bojim se da je ovo samo jedan od malih znakova koji ukazuje na to da ćemo narednih godina, možda i decenija, živeti u potpuno drugačijem svetu“, kazao je Kovačević.

Drugačiji svet, kaže, već se pomalja. Mađarska nije jedina zemlja koja je ljude koji traže bolju budućnost opasala žicom. Sada su to i Bugarska, ali i Grčka, koja na ostrvima takođe primenjuje drastične mere.