Marinković o bakljadama: Ozbiljno verbalno nasilje koje ugrožava stanare zgrada

Vesti 06. maj 202012:07 > 13:46
N1

Profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu Tanasije Marinković izjavio je u emisiji Studio N1 Live da su građani Srbije morali od Skupštine Srbije da dobiju razloge zašto je uvedeno vanredno stanje, a isto tako zašto će biti ukinuto. Govoreći o dešavanjima na krovovima zgrada širom Srbije, ističe da se radi o "ozbiljnom verbalnom nasilju koje ugrožava stanare tih zgrada".

POVEZANE VESTI

Marinković upozorava da se iz akata koja su upućena Skupštini Srbije ne vide razlozi za uvođenje vanrednog stanja.

„Ono što me zabrinjava, video sam akta koja su upućena skupštini, te odluke nisu obrazložene. Mi ne vidimo iz njih koji su to bili razlozi koji su opravdali uvođenje vanrednog stanja, i ne vidimo koji su to razlozi koji obrazlažu odluku o ukidanju vanrednog stanja. Pritom, smatram da je bilo opravdano uvođenje vanrednog stanja, i želeo bih da pojasnim da je to jedno posebno stanje, poseban pravni režim koji se uvodi kada postoji javna opasnost koja ugrožava državu i građane. U tom slučaju dopušteno je odstupiti od Ustavom zajamčenih prava, zarad opstanka države i građana“, navodi Marinković.

On objašnjava da shodno odluci o raspisivanju izbora, uvođenje vanrednog stanja potpuno opravdano, kao i da ne bi bilo moguće održavanje izbora u tim uslovima.

„Međutim, iz same odluke o proglašenju vanrednog stanja mi nismo videli koji je to bio stepen opasnosti, koji je zaista ugrožavao opstanak države i građana. Narodna skupština je usvojila odluku kojom je proglašena pandemija, ona je i dalje na snazi, i u tom smislu ne vidim opravdane razloge za ukidanje vanrednog stanja, ako je to bilo razlog za uvođenje“, ističe Marinković.

Prema njegovim rečima, Skupština Srbije je trebalo da se sastane i donese odluku o uvođenju vanrednog stanja.

„Nas vlasti nisu uverile u to da nije bilo drugih mogućnosti, nego da se skupština zaobiđe“, rekao je Marinković.

Govoreći o toku vanrednog stanja, napominje da je nesporno bilo da se ograniče određene slobode i određena prava u bezi sa izbornim procesom i sa kretanjem.

„Međutim, ako uzmemo u obzir ograničavanje slobode kretanja, onda je ono moglo biti samo u obimu samo u kome je neophodno. U odnosu na stanovništvo starije od 65 godina, ono je u početku bilo disproporcionalno, zato što je njima bio onemogućen izlazak iz svojih domova, izuzev dva, tri sata. Nije bila uzeta u obzir celokupna njihova potreba, psiho-fizičko zdravlje, tog dela stanovništva koje je inače vrlo osetljivo“, istakao je Marinković.

Dobra vest da Ustavni sud formira predmete, nadam se da će uskoro postupati po njima

Govoreći o Ustavnom sudu, on kaže da je zabrinjavajuće da u vanrednom stanju, Ustavni sud koji ima nadležnosti sa vanrednim stanjem i odlukama koje se donose sa vanrednim stanjem, ne zaseda.

„Mi smo sa sajta Ustavnog suda mogli da vidimo da su poslednju sednicu održali 5. marta. U međuvremenu, Ustavni sud se oglasio 5. maja i obavestio nas je da on formira predmete, i to je dobra vest, jer je podneto više inicijativa za ocenu ustavnosti i odluke o proglašenju vanrednog stanja i odluka koje su donete u njemu. Tako da se nadam da će uskoro Ustavni sud postupati po ovim predmetima“, naveo je Marinković.

On naglašava da su određene povrede već učinjene, pogotovo povrede koje su učinjene u vezi sa suđenjem preko Skajpa, povreda prava na pravično suđenje.

„Budući da ta lica koja su bila suđena preko Skajpa, a neka su bila osuđena i pre donošenja uredbe, ona će nastaviti dalje svoje postupke, doći će pred Ustavni sud, i on će morati da potvrdi da je došlo do povrede Ustava. Sud je svestan da ukoliko ne potvrdi te povrede, da će se ti građani obratiti Međunarodnom sudu u Strazburu, koji će nesumnjivo odlučiti da su u pitanju povrede. Tada je šteta za državu mnogo veća. Prvo što je reč o osudi države, drugo što su naknade za štetu mnogo veće pred Međunarodnim sudom u Strazburu, nego što bi Ustavni sud dodelio“, pojašnjava Marinković.

„Ono je po svojoj prirodi takvo da ugrožava živote ljudi koji žive u tim zgradama, ugrožava psihički integritet i imovinu. Još 16. marta Zagorka Dolovac je izdala obavezujuća uputstva za sva tužilaštva da se mora hitno postupati u slučajevima izazivanja panike i nereda. Koliko ja znam, tužilaštvo nije ragovalo, bilo je krivičnih prijava, i čak i da ih nema, tužilaštvo je dužno da postupi čim sazna za okolnosti koje rađaju sumnju o postojanju krivičnog dela“, podvukao je Marinković.

On je rekao i da je izborni proces u Srbiji od početka kompromitovan.

„Izbori su raspisani ne 90 dana od isteka Narodne skupštine, već 91 dan. Dakle, 4. marta 2020. godine je predsednik republike raspisao izbore. To je 91 dan van ustavnog roka u kom se izbori raspisao. Ovo nije sitnica. Ukoiliko raspišete izbore van izbornog roka, i ta okolnost se može osporavati pred Ustavnim sudom“, zaključio je Marinković.