Ilić: Skupština Srbije ne zamire zbog korone već zbog pridruženih bolesti

Vesti 27. apr 202018:12 > 18:17
N1

Politikolog Vujo Ilić ocenio je u Danu uživo TV N1 da do zamiranja parlamenta u Srbiji nije došlo zbog koronavirusa, nego zbog pridruženih bolesti. Rekao je i da ne vidi razlog za pomeranje izbora na jesen, jer bi to značilo još četiri i po meseca vanrednog stanja, a mali su izgledi da bi za to vreme došlo do bilo kakvog poboljšanja izbornih uslova.

Ilić je rekao da je teško videti razlog zašto Skupština zaseda sutra, a nije mogla pre 45 dana, naročito što su mere zabrane okupljanja i kretanja, kako je istakao, sada čak i oštrije nego u prvim danima epidemije koronavirusa.

„Glavni utisak je da nije bilo mesta da se ovako skrajne parlament tokom vanrednog stanja. Nijedna država članica EU nije postupila na ovakava način, čak i u Mađarskoj gde je parlament preneo ovlašćenja na izvršnu vlast, on se sastao i formalno doneo tu odluku“, podsetio je.

POVEZANE VESTI

Posebno se osvrnuo na navode da Skupština neće raspravljati o vanrednom stanju, već će pratiti odluke struke, ističući da je Krizni štab ipak organ Vlade, odnosno izvršne vlasti, čime se parlament dodatno stavlja u pasivnu ulogu.

„Mislim da do zamiranja parlamenta nije zbog korone, već zbog pridruženih bolesti, tzv. komorbiteta. Nadzorna uloga parlamenta gašena je iz godine u godinu, mali pomaci desili su se prošle godine kao posledica pretnje bojkotom, ali generalno parlament ne vrši ulogu koju bi trebalo da ima, i sada vidimo kranju manifestaciju tog procesa“, rekao je Ilić.

Na sutrašnjoj sednici neće biti prisutni poslanici većeg dela opozocije koji je bojkotovao rad parlamenta i pre vanrednog stanja. Ilić je naveo da se može razumeti šta je nateralo opoziciju da krene tim putem, ali da je deo kritika koji se mogu čuti od predstavnika vlasti na mestu. Ako se provelo nekoliko nedelja sa pitanjem zbog čega parlament ne radi, onda je teško objanjiva odluka biračima i vlasti i opozicije, zašto se ne učestvuje u radu Skupštine, primetio je sagovornik N1.

Kazao je i da je opozicija bila marginalizovana i pre vanrednog stanja, a da je sada ta marginalizacija apsolutna, ali joj ipak zamera što nije bolje artikulisala neke od problema, naročito socijalno najugroženijih delova stanovništva.

„Lakše je reći da su sve mere bile pogrešne i da se preuveličava šteta nekih mera, nego da se kaže šta je to tačno trebalo uraditi, kao što su NVO pozivale da se uvede socijalni krizni štab koji bi se bavio posledicama vladinih mera“, poručio je Ilić.

Rekao je i da odluku o dodeli po 100 evra punoletnim građanima koji se izjasne da to žele, vidi pre kao ekonomsku meru kojom se podstiče potrošnja, nego kao socijalnu meru. Prema njegovom mišljenju, nedostaje set mera pomoći ljudima, naročito u neformalnom sektoru.

Kao ključne teme koje su se otvorile tokom vanrednog stanja Ilić vidi spoljnopolitički zaokret vlasti u Srbiji,odnosno okretanje saradnji sa Kinom i u manjoj meri sa Rusijom uz stavljanje odnosa sa EU u drugi plan, zatim moguću povredu Ustava i ljudskih prava kao posledicu mera Vlade, i konačno dugoročne mere po ekonomiju koja je pogođena pandemijom koronavirusa.

Kada je reč o mogućnosti da izbori budu održani tek na jesen, Ilić je rekao da bi to značilo da vanredno stanje moralo da traje još četiri i po meseca, što ne vidi da bi bilo dobro za bilo koga ukoliko za to ne postoje zdravstveni razlozi, u smislu suzbijanja epidemije.

Dodao je da bi se u takvom scenariju teško moglo očekivati nekakvo poboljšanje izbornih uslova, naročito imajući u vidu da su zloupotreba javnih resursa i odsustvo opozicije u medijima postali još izraženiji u vanrednom stanju.

Sve informacije o koronavirusu možete pročitati u Blogu uživo i na stranici Koronavirus.