Struka: Na stres i pomešane odluke zvaničnika građani prirodno reaguju – pobunom

Vesti 24. apr 202017:46 > 19:41
N1

Od najave ublažavanja mera, čini se da sve veći broj građana odbija da drži socijalnu distancu i koristi zaštitnu opremu. Psiholozima takvo ponašanje nije čudno, nakon stresa kojima su bili izloženi tokom vanrednog stanja. Pomešane poruke zvaničnika, kažu, samo su pogoršale situaciju.

Da je neko kojim slučajem prespavao prethodna dva meseca, današnja slika sa Zemunskog keja ne bi mu bila nimalo čudna. Ipak, svi ovi ljudi u šest popodne vratili su se u svoje domove i tamo će zbog zabrane kretanja ostati sve do ponedeljka ujutru. Tamo će verovatno pratiti vesti, u kojima od izbijanja epidemije od nadležnih slušaju dve potpune krajnosti.

„Ne mogu da verujem da narod koji je preživeo sankcije, bombardovanje, svakojaka maltretiranja će se uplašiti najsmešnijeg virusa u istoriji čovečanstva koji na Fejsbuku postoji“, izjavio je na početku Branimir Nestorović.

„Ko god bude na ulici, biće priveden. To znači da nema života na ulici“, rekao je Vučić. Na pitanje kako će se ići u prodavnicu, kazao je: „Ne ide se u prodavnicu“.

POVEZANE VESTI

Od uvođenja vanrednog stanja, Vlada Srbije donela je više od 60 uredbi, zaključaka i naredbi, sa aktima koji su često bili kontradiktorni onima usvojenim svega nekoliko dana ranije. Struka govori o svetlu na kraju tunela i slabljenju epidemije, ali izrazito stroge mere opstaju. Psiholozi kažu, širok spektar pomešanih poruka kod dela građana prirodno izaziva pobunu.

„Na nekom mentalnom, kognitivnom nivou stvara konfuziju i zbunjuje, a na emotivnom, rekla bih, izaziva bes. Iz besa ide i revolt, ide i otpor, i ponašanje koje je suprotno onom ponašanju koje se zahteva“, kazala je Tamara Klikovac, klinička psihološkinja.

Postoje dva tipa ljudi, kaže sociolog Ratko Božović – jedni koji bespogovorno slušaju naredbe koje dolaze sa vrha, i drugi koji ih preispituju. Poslušnih je, kaže, uvek bilo više.

„Ovde imamo one koji slede, i one koji neće da slede, one koji veruju i one koji sumnjaju, pitaju se i razmišljaju. Jedni reaguju, a drugi biraju svoje individualne strategije koje su pomalo u znaku opuštenosti, slobode kao odgovora na onu zatvorenost koja je bila neprirodna sa stanovišta ljudskog života i dostojanstva življenja“, naglasio je Božović.

Takav stres već je izazvao brojne emotivne poremećaje kod građana, pa psiholozi strahuju da će imati pune ruke posla.

„Postoji vrlo ozbiljan, rekla bih i psihološki problem koji će iziskivati bavljenje njime kada se ublaže mere i kad se vratimo u normalu, jer jedan procenat ljudi – to znam na osnovu javljanja na nacionalni telefon za psihoterapijsku pomoć gde i sama volontiram – da ljudi imaju razvijene čak i opsesivno-kompulsivne radnje u smislu da imaju strahovit strah da se ne zaraze, pa iz tog razloga uopšte i ne izlaze“, dodala je Klikovac.

Prema njenim rečima, najneodgovorniji prema propisanim merama su mlađi ljudi, dok su penzioneri u strahu i otud poslušni. Ipak, i najstariji manifestuju istu psihološku matricu – kada se stege olabave, i oni sami teže ka slobodi, a samim tim i ignorisanju naredbi.