Sociolog: U krizi porodični odnosi i solidarnost jačaju, ali ima i rizika

Vesti 19. apr 202010:03 > 11:26
N1

Dragan Stanojević, sociolog, gostujući u Novom danu izjavio je da je pandemija koronavirusa donela sa jedne strane priliku da se članovi porodice zbliže i učvrste svoje odnose, dok je sa druge strane izazvala mnoge strahove, pre svega zbog zdravlja i mogućnosti ostanka bez posla. Kao najnegativniju posledicu naveo je povećanje nasilja u porodici, jer mnogi parovi u krizno doba češće ispoljavaju konfliktnost

POVEZANE VESTI

 „S obzirom da ova situacija traje već mesec dana i da su procene da će trajati još neko vreme, već se pokazuju neki obrasci, i već možemo da pretpostavimo neke posledice po porodicu. Situacija, kako možemo svi da osetimo je izazovna, jer su sve dnevne rutine narušene, treba uskladiti obaveze, roditeljstvo, bračni život, odnose sa prijateljima i to je sada veliki izazov za porodicu i sve njene članove. Porodica je na ovim prostorima veoma značajna društvena grupa“, kaže on.

„Mi pripadamo mediteranskom kulturnom krugu, gde su međugeneracijski transferi veoma značajni, od finansijski, materijalnih, nematerijalnih razmena između generacija, porodične nege, brige, a naš socijalni sistem zaštite nije dovoljno razvijen da porodicu može da rastereti neke brige i poslova. Od čuvanja dece do pomaganja starim roditeljima, i u ovim merama krize, pa čak i kada mere oslabe, ove mere će da ojačaju i da dodatno opterete sve generacije“, navodi Stanojević.

Dodaje, da sva istraživanja, pošto smo imali dosta kriznih situacija u prošlosti, pokazuju da u uslovima krize porodični odnosi i solidarnost jačaju.

„Kao i u svakoj kriznoj situaciji, porodica i pojedinci mogu da reaguju na dva načina. Jedan način je razvojni, a drugi može da bude stvaranje ili produbljivanje krize. Ova situacija je izazov, ali daje ljudima dosta prostora da se slože, i pokazuje da kada su ljudi upućeni jedni na druge, pogotovo bračni partneri, izražava se intimnost i veće zadovoljstvo vezom, a dolazi i do ravnomernije podele kućnih poslova“, navodi Stanojević.

Podvlači da će za jedan broj parova ova situacija omogućiti da se ponovo povežu, i da ojačaju svoje odnose. Bitna stvar je da očevi otkriju čari intenzivnijih odnosa sa svojom decom. Kod nas, u našoj patrijarhalnoj kulturi su očevi su u manjoj meri uključeni u odnos sa decom, pa je ovo način za uspostavljanje bližeg odnosa,

Prema njegovim rečima, ova situacija je odlična da se intenziviraju odnosi između članova porodica, sa bakama i dekama kroz saradnju i pomoć. Međutim, ova situacija donosi i neke izazove.

Posebno ugrožene žene ovakvom situacijom

„Ono oko čega su svi sada zabrinuti je strah od bolesti, posebno za starije članove porodice. Takođe, tu je i strah da se ne ostane bez posla, odnosno bez  prihoda za obezbeđivanje porodice, i to je intenzivan strah, jer značajan broj ljudi je ostrao bez posla. Ali, treba imati u vidu da nisu svi na isti način izloženi ovim rizicima, i da ovi rizici imaju reperkusije na porodicu“, napominje Stanojević.

Posebno su ugrožene žene, zato što su one mnogo intenzivnije suočavaju sa dešavanjima na tržištu rada. Studije koje su proučavale epidemije pokazuju da se muškarci lakše oporavljaju od krize, pre se ponovo zapošljavaju, i dostižu nivo plata koji su imali ranije za razliku od žena

Podseća da su zanimanja koje obavljaju žene pod značajno većim rizikom, a kao primer navodi da u svetu oko 70 odsto zaposlenih u zdravstvu čine žene, a da je u Srbiji taj procenat 76 odsto. Takođe, u Srbiji 60 odsto žena radi u maloprodaji, i to pre svega na onim poslovima koji zahtevaju kontakte sa ljudima.

„Jedan od velikih izazova je i zatvaranje škola i izolacija u kući koje pred par stavlja dilemu, ko će raditi, a ko će čuvati decu. I to u naše patrijarhalnom društvu, ne predstavlja veću dilemu, žene preuzimaju kućnu negu, a muškarci ulogu hranitelja, i ovo dovodi do određenog procesa repatrijarhalizacije društva, i to je jedna opasnost“, upozorava Stanojević.

Kao negativnu stranu izolacije izdvaja povećano nasilje u porodici, jer određeni broj parova konfliktno deluje u ovakvim kriznim siituacijama.

Naglašava da su niži društveni slojevi, koji su socijalno ugroženi, posebno ugrožena vrsta stanovništva, a posebno je teže usklađivanje roditeljskih obaveza.

Stanojević kaže da će posledice ove krize zavisiti od dužine ove situacije.

„Ukoliko kriza traje dugo, možemo očekivati restruktuiranje svih ritmova na koje smo do sada bili navikli“, podvlači on i dodaje da će sve dok se vakcina ne pronađe, rizik diktirati kontakte i povezivanje koje ćemo imati.

On je pozvao sve građane koji žele da podele sa drugima svoj doživljaj ove krize da mogu to učiniti popunjavanjem ankete na sajtu Instituta za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu, na ovom linku.

Sve informacije o koronavirusu možete pročitati u Blogu uživo i na stranici Koronavirus.