Đenović: Crkva ne poziva vernike da dolaze, ali ih ne sme ni vratiti ako dođu

Vesti 17. apr 202017:35 > 17:44
N1

Verski analitičar Draško Đenović ocenio je u Danu uživo, govoreći o zabrani kretanja tokom Uskršnjih praznika, da "crkva ne poziva vernike, ali ih ne sme ni vratiti ako dođu". "Crkva kanonski ne sme da zabrani vernicima. Ne poziva ih, ali ne sme da ih vrati sa crkvenih vrata. Kao Hrišćani, oni koji sebe smatraju aktivnim vernicima, smatraju da je Bog taj koji ih štiti, da je crkva ta koja ih štiti, on im je najveće pouzdanje. Svako ima pravo da se pouzdaje u onoga za koga smatra da mu može pomoći", kaže on.

Arhijerejski Sinod Srpske pravoslavne crkve zatražio je od državnog vrha da odobri privremeni prekid zabrane kretanja na Uskrs, kako bi pravoslavni hrišćani koji nisu u samoizolaciji mogli da učestvuju na liturgiji na svoj najveći praznik. Nakon toga je predsednik Aleksandar Vučić razgovarao telefonom sa patrijarhom srpskim Irinejem, a u zajedničkom saopštenju izdatom nakon razgovora, navedeno je da Vučić razume potrebu crkve i naroda da proslave najveći hrišćanski praznik Uskrs, ali da neće biti ukidana zabrana kretanja tokom uskršnjih praznika.

POVEZANE VESTI

Đenović kaže da „ova molba nije ništa neočekivano“.

„Bilo bi neočekivano da Sinod nije pokušao da dobije dozvolu vlasti da se za najveći hrišćanski praznik dozvoli vernicima da prisustvuju liturgiji. To što država nije dozvolila, ne znači da bogosluženja neće biti. Hramovi će biti otvoreni, sveštenici neće biti hapšeni, a vernici dolaze na svoju odgovornost“, kaže on.

Dodao je da su se neke crkve danas već pripremile, te da će sveštenici služiti sa vrata crkve.

„To je u suprotnosti sa zabranom kretanja, ali policija ne sme da ulazi u porte bez izričite dozvole crkvenih organa“, kaže on.

Kako je rekao, Povelja UN, Evropska konvencija za ljudska i manjinska prava garantuju slobodu veroispovesti, kao i Ustav Srbije.

„Crkva je odvojena od države, vernici se uzdaju u Boga, oni koji dolaze, dolaze na svoju odgovornost. Veliki broj vernika smatra da je Bog taj koji ih štiti, a ne državni organi i struka. Medicina ima svoj stav koji je legitiman, Srbija je sekularna država, ali znamo da se najveći broj građana izjašnjava kao vernici“, kaže on.

Što se tiče prisustva liturgijama, prema njegovim rečima, ne postoji zakonska osnova za zabranu.

„Nisu ni zabranjene, već je Crkva zamoljena da liturgijama prisustvuju samo sveštenik i đakon. Crkva kanonski ne sme da zabrani vernicima. Ne poziva ih, ali ne sme da ih vrati sa crkvenih vrata. Kao Hrišćani, oni koji sebe smatraju aktivnim vernicima, smatraju da je Bog taj koji ih štiti, da je crkva ta koja ih štiti, on im je najveće pouzdanje. Svako ima pravo da se pouzdaje u onoga za koga smatra da mu može pomoći“, kaže on.

Naglasio je da „crkva ne poziva vernike, ali ih ne sme ni vratiti ako dođu“.

„Prema učenju pravoslavne crkve, ne može čovek sam sebe da pričesti. Tačno je da će biti prenos liturgije na televiziji i preko mreža, ali čovek ne može sam da se pričesti“, objasnio je.

Na pitanje kako će ovakav dogovor uticati na odnose predsednika i patrijarha, Đenović kaže da se „mnogo više brine za odnose unutar same crkve“.

„Pitanje je da li je Sinod saglasan sa onim što je rekao patrijarh. Patrijarh je jedan od članova Sinoda, ali postoje određena razmimoilaženja u samom Sinodu. Postavlja se pitanje kako će Sinod reagovati nakon Vaskrsa na taj dogovor sa predsednikom. Crkva ima svoje određene mehanizme. Jedna od opcija može biti, ukoliko Sabor ustane protiv odluke patrijarha, da ga zamole da se povuče ili da se stavi jasno da jedino Sabor i Sinod mogu da donose odluke u odnosima između republike i crkve“, kaže on.

Sutra će, kaže Đenović, biti prenos iz Minska iz Manastira Svete Jelisavete.

„Videćemo hiljade vernika u Belorusiji u subotu uveče na Vaskršnjoj liturgiji, nisu svuda zatvorene i u nekim katoličkim zemljama održavane su mise, iako je u Vatikanu bilo prazno“, kaže on.

Đenović očekuje, posebno u manjim sredinama, da će određeni broj ljudi biti u crkvama.

„Svaka eparhija može da donese odluku za sebe. S druge strane, nijedan sveštenik ne sme da vrati vernika ako dođe“, kaže.

Ističe da je Uskrs najveći hrišćanski praznik.

„Označava vaskrenje Gospoda Isusa Hrista, dan kada je umrla smrt, dan kada je Gospod ustao iz groba. Svi koji ostanu kod svoijih kuća, mogu da ga obeleže gledanjem liturgije, čitanjem Svetog pisma, zajedničkom kućnom molitvom… Uz određene običaje koji vladaju u našem narodu – farbana jaja, obično se farbaju već večeras, to je stvar folklora, to nije suština Vaskrsa. Suština jeste molitva zahvalnosti za vaskrsenje, gledanjem da je to vaskrsenje donelo spasenje svima koji veruju u Gospoda Isusa Hrista i da je to nešto što nama garantuje večni život“, kaže on.

Veruje da ljudi sve više dolaze u crkvu jer se u nešto moraju pouzdati.

„Medicina se menja, stalno napreduje, menja se, nauka menja stanovište, a hrišćanska vera ostaje ista – juče, danas i doveka“, kaže Đenović.

Kako je rekao, on će imati posetu u nedelju.

„Jedan moj prijatelj koji je kaluđer će doći u nedelju nakon liturgije, mi ćemo zajedno provesti Vaskršnju nedelju, biću u kontaktu s ljudima iz moje crkve preko mreža, telefona i slično. Ja ću ga provesti u jednom porodićnom okruženju, one crkvene porodice, ako tako mogu reći, ali nema sumnje da će mnogi vernici ići u svoje hramove za liturgiju“, ističe on.

Dodao je da njemu crkva nije blizu, pa je mala verovatnoća da bi mogao da pređe tih petnaestak kilometara, a da ne bude zaustavljen.

„A imam gde pametnije da potrošim 50.000 dinara, inače bih sigurno bio u crkvi sa vernicima“, kaže on. 

Sve informacije o koronavirusu čitajte u našem Blogu uživo i na stranici Koronavirus.