Pulmolog: Ne znamo sa čim se suočavamo, ugrožene su sve kategorije stanovništva

Vesti 16. apr 202016:54 > 18:18
Tanjug via Ali Shirband/Mizan News Agency via AP

Tatjana Radosavljević, pulmolog, izjavila je gostujući u Danu uživo da je delovanje koronavirus na ljudski organizam još uvek nedovoljno istraženo i da je gotovo sve što se pominje u stručnoj javnosti još na bazi pretpostavki. Ističe da respiratori mnogo pomažu najtežim bolesnicima, ali napominje da "nijedan respirator ne može držati u životu pluća, koja umesto vazdušastih, postaju čvrsta i tvrda".

POVEZANE VESTI

 „Što se tiče podataka koji se svakog dana saopštavaju u 15 časova, treba gledati ukupan broj testiranih u odnosu na ukupan broj pozitivnih. Definitivno se poslednjih dana testira jako puno pacijenata, treba gledati taj procenat. Ako je tri hiljade i nešto testirano, i četiristo i nešto pozitivno, mi smo ispod nekog eksponencionalnog nivoa. Uvek treba gledati procenat. Na ovaj broj utiču i žarišta u staračkim domovima, u socijalnim ustanovama, a u pojedinim gradovima i u zdravstvenim ustanovama“, navodi Radosavljević.

Dodaje da će epidemiolozi procenjivati kakve druge mere treba da primenjuju. Što se tiče broja ljudi koji umiru, to su ljudi koji su među najteže obolelima, i to su ljudi koji su najčešće na respiratorima.

„Šta će se dalje dešavati, zavisi od broja testiranih. Masovna testiranja, koja sprovedena u Hrvatskoj obuhvatila su veliki broj ljudi, i za to kada se upoređujemo sa njima, treba naglasiti da mi tek poslednjih deset dana imamo veliki broj testiranih, te apsolutni broj onih koji su pozitivni je veliki. Ponavljam, treba gledati realni broj, odnosno procenat od broja testiranih, koliko bude obolelih“, objašnjava ona.

Govoreći o samom virusu i broju ljudi koji su na respiratorima, ona ističe „da mi zaista ne znamo sa čim se suočavamo“.

„Ti ljudi koji su na respiratorima su vitalno ugroženi. Istovremeno, ta bela pluća, koja se na rentgenu vide kao posledica virusa, vremenom počinju da se oporavljaju. Ti ljudi počinju sve bolje da dišu i mogu da se skinu sa respiratora“, kaže ona.

Naglašava da sve ono što se govori o koronavirusu je na bazi pretpostavki.

„Pre svega, to je virus koji ‘voli’ i napada respiratorni sistem. Počev od nosa, preko grla, ali u određenom procentu može da zahvata i kompletna pluća, pa ona budu oštećena zapaljenskim procesom i reakcijama. Ne znamo pouzdano šta se sve dešava u plućima. U plućima sigurno dolazi do taloženja guste sluzi, do stvaranja trombova, do poremećaja, koji onemogućavaju da preko plemenite plućne površine uzima iz vazduha, i to rade veštačka pluća ili respiratori. Međutim, ukoliko ne dođe do oporavka plućnog tkiva, nijedan respirator ne može držati u životu pluća, koja umesto vazdušastih, postaju čvrsta i tvrda“, pojašnjava Radosavljević.

Podvlači da je ono što karakteriše ovaj virus značajna i češća najteža forma koja zahteva respiratore.

„Što se tiče ostalih simptoma, ima i radova koji govore da se nešto dešava sa centralnim nervnim sistemom. Jedan od simptoma, koji je samo primećen, ali se nije objašnjavao do poslednjih dan, dva je iznenadni gubitak čula mirisa. To se objašnjava dejstvom virusa ili nedostatkom kiseonika gde se nalaze centri za miris. Sa druge strane, imamo i opisane slučajeve paralize, to su jedan ili dva slučaja u celom svetu, i zaista ne znamo šta se dešava“, otkriva Radosavljević.

Komentarišući brojne spekulacije o ožiljcima koje ostavlja koronavirus, navodi da je još rano za bilo kakve tvrdnje, i da je sve još u fazi ispitivanja, kao i da je rano izvoditi bilo kakve zaključke.

Govoreći o najugroženijoj starosnoj dobi, ona ističe da iako je starija populacija najugroženija, umiru i ljudi od tridesetak godina, podsećajući na kineskog lekara koji je svet prvi upozorio na zarazu, a potom preminuo od nje.

Osvrnula se i na prognoze o procenut stanovništva koji će biti zaražen, i navodi da je Britanija na početku imala slabije mere koje su dovele do velikog broja smrtnosti, pa su nakon toga bili primorani da pojačaju mere izolacije.

„Mislim da je nezahvalno bilo šta procenjivati. Međutim, možda postoji svetlo na kraju tunela. Postoje radovi koji su počeli da se objavljuju sredinom marta, u kojima se navodi da su u Australiji počeli da daju BSŽ vakcinu pacijentima, kako bi ih zaštitili od najtežih oblika koronavirusa. Hoću da istaknem da je Srbija, kao i većina država proisteklih iz bivše Jugoslavije, jedna od onih gde se ta vakcina redovno dobija u porodilištu, a naučnici dokazuju da je smrtnost šest puta manja u državama u kojima je vakcinisanje BSŽ-om obavezno, a i stepen oboljevanja je mnogo manji“, napomenula je Radosavljević.

Sve informacije o koronavirusu čitajte u našem Blogu uživo i na stranici Koronavirus.