BIA okleva da dostavi podatke, VBA kaže da ih nema

Vesti 06. maj 201518:12 > 19:08
N1

Poverenik za informacije od javnog značaja naložio je Bezbedosno informativnoj agenciji da Incijativi mladih za ljudska prava dostavi podatke o broju građana Srbije koje je ta služba pratila ili prisluškivala.

Na isti zahtev te nevladine organizacije upućen Vojnobezbedosnoj agenciji stigao je odgovor da podaci ne postoje. Analitičari smatraju da je neophodno ojačati civilnu kontrolu službni bezbednosti.

BIA će morati da kaže koliko se građana Srbije nalazi “pod merama”. Poverenik za informacije od javnog značaja i ove godine je, kao i prošle, naložio toj službi da u roku od pet dana informacije dostavi Inicijativi mladih za ljudska prava, jer statistički podaci ne smeju biti tajna.

Nisam video nikakav razlog zbog koga bi zaključio da bi to ugrožavalo interes službe, a video sam da postoji mnogo razloga da se uspostavi globalna kontrola javnosti nad tom vrstom aktivnosti“, kaže Rodboljub Šabić.

I dok BIA okleva sa pružanjem informacija, VBA je odmah odgovorila da takve podatke nema.Vojnobezbedosna agencija ne raspolaže dokumentom u kome se nalaze informacije o broju fizičkih i pravnih lica za koja je direktor VBA izdao nalog za primenu posebnih postupaka i mera“, kaže se u odgovoru VBA.

Stojadinović ne veruje u zvanične podatke

U Srbiji decenijama postoje sumnje da se prisluškuju političari, sudije, novinari. Novinar Ljubodrag Stojadinović ne veruje u zvaničlne podatke po kojima je BIA u 2013. godini prisluškivala 45 građana Srbije. Taj broj se meri hiljadama, smatra on.

Mislim da te dve sluzbe VBA i BIA imaju monopol na prisluškuvanje i da to čine u skladu sa svojim propisima ne hajući mnogo za neke druge i da je to nešto što se zaista ne može kontrolisati. S druge strane postoji neka vrsta paranoje da veliki broj građana smatraju da su u nekoj fazi svojih života mogli da budu predmet prisluškivanja, ali to su te dve krajnosti između kojih je istina. Sigurno je da je taj broj mnogo veći“, kaže Stojadinović.

Jedan od novijih primera ilegalnog prisluškivanja otkrio je Edvard Snouden koji je obelodanio podatke američkih obaveštajnih službi. Slične afere nizale su se i regionu – Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Bugarskoj. Najdalje se otišlo u Makedoniji, gde opozicija tvrdi da se prisluškuje oko 20.000 građana.