Epidemiolozi o koronavirusu: Nema mesta panici, ali se treba dobro pripremiti

Vesti 27. feb 202021:01 > 21:02
N1

"Srbija je spremna da se pojave prvi slučajevi, ima prostora za smeštaj, kadrovskih kapaciteta i spremna je u smislu koji znamo još iz 2009, kad smo radili smeštajni prostor. Od tada do danas nije se previše promenilo, imamo novih objekata sređenih, nema razloga da se sumnja u kapacitete za izolaciju", rekao je epidemiolog Predrag Kon.

Kon kaže da postoje akcioni planovi za pandemiju, iako nije proglašena, ali se treba ponašati kao da jeste.

„Postoje uputstva zdravstvenim radnicima kako da se ponašaju, imaju respiratore. Želim da kažem da treba da budu još bolje spremni, da radnici znaju kako da koriste zaštitnu opremu, da imaju zaštitnu opremu. Kadrovi, znanje, smeštajni prosotor i respiratori čine spremnost jedne države a Srbija to ima“, rekao je Kon.

Epidemiolog Zoran Radovanović podsetio je na reči direktora SZO – da bi bilo pogubno za neku zemlju da misli da će se izvući – i podseća da to nije poziv na paniku već da se treba dorbo pripremiti. Kaže da u Srbiji jeste dosta toga urađeno, ali i da ima „škripe“ i da je bolje sada ukazati na osigurače koji „iskaču“.

POVEZANE VESTI

„Važno je da budemo realni, da dajemo izjave koje su dostojanstvene, ako počnemo s tim da ćemo da napravimo vakcinu da pomognemo KInezima to nije realno. Mi u zemlji pravimo tri vakcine tehnikom kojom smo vladali pre 80-90 godina. Sada se batrgamo da napravimo vakcinu protiv gripa, to su jednostavne tehnologije, a vakcina za koronu je svemirska. Ministar kaže obezbedili smo bolnice i kasarne za zaražene, to je izjava koja pravi paniku. Mi smo poslednji put kasarne koristili 1915, to je izjava koja ide na jednu ekstremnu stranu. Onda 24 sata je sve bilo u stilu „ha ha ha lako ćemo“. Neki avokado, pa mi imamo rakiju. Ne možeze tako da kažete, umrlo je 3.000 ljudi morate da pokažete empatiju“, smatra Radovanović.

Kon podseća da je jako bitno da budemo objektivni, a da li će se i gde odrediti izolacija zavisi kada ćemo se testirati.

„Mi testiramo samo sumnju, a sumnja podrazumeva ozbiljno respiratorno oboljenje s temperaturom preko 38 i da je došao s područja gde postoji transmisija. Test se vrši samo prema onima koji imamu tešku kliničku sliku. Cilj je da se čuvaju životi, da se dopre do svakog građanina, da ne izbegavaju da se jave ako su boravili na nekom mestu gde je bilo transmisije. Menjaće se situacija, čim se pojave slučajevi mi onda jurimo kontakt, ako ih se pojavi više, onda moramo mnogo više da radimo, moramo da ispitamo njihove kontakte. Treba ih ispitati, staviti pod zdravstveni nadzor, radi se o složenom poslu koji smo uigravali, ja sam vodio tim kad je bio sars, ptičiji grip i u pandemiji svinjskog gripa, u tri maha smo bili sve bolji i bolji“, poručio je Kon.

N1

Epidemiolog Branislav Tiodorović je rekao da su KC Niš i Infektivna bolnica odgovorni za jugoistočnu Srbiju i da, gledajući kadrove, postoji mnogo ljudi koji su prošli kroz epidemiju i stekli su iskustva.Kaže da, za početak, ima tehnološke opreme, ali da je treba i obnavljati.

Može se reći da je u ovom delu Srbije spremnost na određrenom nivou koji je zadovoljavajući za prve situacije, preduzeli smo mere da se poboljša, da se oprema kompletira. Svaka epidemija je i socijani i psihološki problem, ekonomski i politički. Sve to može imati negativnog odraza. Nije samo u pitanju očuvanje zdravlja nego i ekonomske posledice mogu biti bumerang koji može da stvori uslove da se oboljenje održava i bude oizbiljnije. Pogotovo u zemljama koje nemaju ekonomskih resursa. Četiri infektivneklinike koje imamo su najvažnija mesta i moraju da budu osposobljene da prime svakog pacijenta. Uloga medija je izuzetno važna, da narod bude pravovremeno informisan, da javnost bude upoznata s istinom i ako bude obolelih da moramo da znamo šta treba da urade ljudi da bi se sprečilo širenje“, naveo je Tiodorović.

Bolest postoji i u celom svetu je uzmiaju ozbiljno, ali naglašavaju da nema mesta panici, istakao je epidemiolog Radovanović. Objasnio je da postoji bojazan SZO da se bolest ne pojavi u podsaharskoj Africi jer tamo radi mnogo Kineza.

„Godine 1972. kada smo imali velike boginje, mi smo otkrili tek drugi talas, ovde je malo verovatno da će bolest uneti neko ko ima visoku temperaturu, on i ne putuje, ako mu se dogovodilo na putu njega će prepoznati stjuardesa. Verovatnije da će putnik koji unosi biti u inkubaciji i da će se razboleti kasnije, da svima da cedulju na kojoj će da piše ako dobijete temperaturu kome da se javite, to je vrlo važno, ako pacijent krene po ustanovama on rasejava klice, važno je da se javi zavodu za javno zdravlje u mestu u kome živi. Verovatnije je da će prvi slučaj doći zdrav, razboleti se posle nekoliko dana, zaraziti ženu, decu, koji će možda prenositi dalje. Ako su blage forme neće se ni javljati lekaru“, objasnio je Radovanović.

Na pitanje šta je istina kada su u pitanju zaštitne maske, Predrag Kon kaže da su maske neophodne u zdravstvenim ustanovama, potrebne onima koji kijaju i kašlju.

„To da one ne štite 100 odsto je istina, ali ne može da se kaže da ne štite uopšte. Istina je da je maska potrebna za zdravstvene radnike, korisna za sve koji su bolesni, a ostalima ne može da šteti a ne može ni da koristi“, rekao je Kon.

Tiodorović je naglasio da kada imamo situaciju kao u Hrvatskoj gde su građani ispraznili prodavnice i snabdevali se u panici, onda treba spustiti tenzije.

„Treba narod osloboditi straha, ali panika je psihopatološka osobina. Treba da budemo efikasni, organizovani, najvažniji podatak je na prelazima granice utvrditi odakle ko dolazi. Ako se neko pojavi na klinici da se utvrdi odakle je došao i kuda je putovao. Moramo da pazimo na tranzite, ako neko krene iz Kine pa dođe u Istanbul, važno je da znamo odakle je putovao pre Istanbula. Da shvatimo da treba podići zdravstvenu kulturu naroda, da se ljudi jave, da oni budu svesni da ugrožavaju svoje zdravlje, da će ugroziti poordicu, svoje najvoljenije, da ljudi shvate da treba da budu odgovorni i prema sebi i prema okolini“, poručuje Tiodorović.