Samardžić: Posle bojkota napraviti pokret otpora, da svi ostanu u toj grupaciji

Vesti 17. feb 202017:46 > 17:47
N1

"Stranke rizikuju bojkotom, stavljen je veliki ulog. Posle bojkota se mora napraviti pokret otpora, da svi ostanu u toj grupaciji, koja će suočavati građane da ima neko ko je spreman da se bori protiv režima, a ako se poboljšaju uslovi za izbore, onda da se napravi neka mirna promena vlasti, rekao je predsednik Državotvornog pokreta Slobodan Samardžić.

On je rekao da bi najveći broj stranaka koje su u Savezu u Srbiju prešao cenzus od 5 odsto, ali da se vlast onda suočila s činjenicom bojkota i da bi parlament činili samo SNS i SPS i da je onda odlučeno da se cenzus spusti. Dodao je da je Državotvorni pokret toliko mala grupacija da o izborima nisu ni razmišljali.

„Mi smo videli da postoji jedna grupacija, bili smo u vladi s većinom tih stranaka, imala je šarolik izgled i u normalnim stvarima je dobro funkcionisala, a u teškim ne tako dobro. Sad se vraćaju ne baš isti igrači, ali neki ljudi koji su tada bili aktivni. Verujem da smo se u nekim pitanjima približili, a u nekim možda ostali daleko. Režim je napravio dar-mar u sistemu, postali su s one strane institucija, institucije im služe kao sredstvo. Još 2014. kad su imali fingirane izbore, ja sam još tada rekao da opozicija treba da razmišlja o bojkotu. Da treba pustiti čoveka da vlada sa 100% a da se formira vanparlamentarna akcija. Kad se to dogodilo i kad sam se ja uverio da je bojkot ozbiljan, došlo je do neke komunikacije i ja sam se odazvao“, rekao je Samardžić.

Samardžić je objasnio kako kampanja bojkota treba da izgleda.

„Biće raznolika, kretanje po Srbiji, tribine, ulične manifestacije, recimo u Kragujevcu nisu dobili salu, treba očekivati šikaniranje vlasti. Preko društvenih mreža, preko tribina u centru grada, komunikacije s ljudima, mediji koji će biti otvoreni, sa pokušajem da se dopre do birača. Birače treba ubediti da ići sad na izbore ima dobrih i loših strana, ali više loših – to je davanje legitimiteta režimu“, dodao je.

Predsednik Državotvornog pokreta smatra i da je Vučiću jako važno da izbori prođu u redu, da ne bude turbulencija i bojkota.

„Ta vlada sad kad je spušten cenzus može da bira koga želi u koaliciji, moraće da simuliraju parlamentarni proces, ali on neće biti stvaran. Odluke koje će da donese vlada su veoma važne i ako ne bude prave opozicije te odluke će biti klimave“, smatra on.

Sporazum o normalizaciji s Kosovom bio bi suprotan Ustavu

Govoreći o situaciji na Kosovu i pregovorima Beograda i Prištine, Samardžić je rekao da je zvanični odgovor Srbije bez boje, ukusa i mirisa.

„Postoji generalna kritika, a poslednjh 7-8 godina imali su saradnički odnos prema Kosovu, izgubili sve ono što je Srbija imala na Kosovu a nisu dobili ništa. Čeka se da se vlada albanska konsoliduje i počnu pregovori, da se završe sporazumom o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa. To se vrti već više vremena, ali naša politika je u defanzivi, ima reaktivni stav prema onome što diktiraju drugi i ne očekujem dobvar razvoj“, kaže Samardžić.

POVEZANE VESTI:

On smatra da je nova realnost da je Kosovo u režiji albanskih vlasti potvrdilo da će biti ekonomski neodrživa zemlja, bez reda, slabih institucija.

„Gazda će biti ili UNMIK ili Euleks ili Bondstil, satelitska država koja ne upravlja sobom, čiji su vlasnici daleko odatle. Sa stanovišta Srbije, epilog je da je proterano dvesta hiljada ljudi, oni koji su ostali žive pod strahom i represijom uz nešto više mira na severu gde su stvari poremećene otkad je Vučić preuzeo vlast“, dodao je.

Ako bi se sporazum o normalizaciji zaključio bio bi u suprotnosti sa Ustavom, poručuje Samardžić i dodaje da je pitanje da li će se zaključiti.

„Negativan saldo vlade Kosova, čini mi se da nemaju kuda – ne mogu nazad a ne mogu ni napred. Srbija ima na Kosovu svoje karte i akcije, međunarodno pravne, tu je Rozolucija 1244, imala je dok Vučić nije došao i neke nadležnosti koje su bile noga u vratima nezavisnosti i to je sve prokockano. Kako bi reagovala međunarodna zajednica kad bi neko uveo zamrznuti konflikt. On je bio zamrznut dve godine i nije stao zbog Beograda već zbog nekih poteza Prištine. Položaj Srbije je de fakto loš ali de jure jako dobro stoji“, naveo je.

Na pitanje koliki je kapacitet Evropske unije u pregovorima Beograda i Prištine, Samardžić je rekao da on ne vidi nikakav kapacitet. 

„EU nije uspela da natera Albance da prihvate ZSO, to je Briselski sporazum koji je napravljen pod patronatom EU. Srbija je sve dala, sve što piše u tom dokumentu, EU nije imala kapacitet ni to da učini. Drugi primer su takse. EU je imala i sredstva i načine da to spreči, Kosovo je obavezno kao članica Cefte da se drži načela i odredbi zone slobodne trgovine, oni su sve to pogazili“, poručio je Samardžić.