Niži cenzus dobar za "dekor" stranke, Nedeljkov kaže – ugrožen izborni proces

N1

Skupština Srbije usvojila je izmene Zakona o izboru narodnih poslanika i Zakona o lokalnim izborima kojima je izborni cenzus spušten na 3 odsto. U vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci tvrde da je ovakvim potezom ojačan predstavnički pluralizam u parlamentu i organima lokalne samouprave, te da su snižavanjem izbornog praga napravljeni ustupci opoziciji. Sa druge strane, stručna javnost smatra da će najviše koristi imati ultra-desno orijentisane organizacije i upozorava da uvođenje izmena gotovo "ad hoc" nije bilo demokratično.

Na vanrednoj sednici odluka je doneta. U trci za fotelje u parlamentu i na lokalu, strankama će trebati manje glasova do cilja, odnosno – tri odsto.

Prema proceni novinarke Danice Vučenić, niži cenzus dobra je vest za ultradesničare poput lidera „Srpske desnice“ Miše Vacića.

„I za sve te male stranke koje će zapravo biti dekor u parlamentu Srbije, dekor u smislu parlamentarnog pluralizma, jer na ovim izborima pobednik je poznat“, kazala je Vučenić.

Niži cenzus mogao je da bude šansa za manje stranke koje bojkotuju izbore, smatra programski direktor „Demostata“ i objašnjava – istraživanja pokazuju da su ostale opcije nesigurne i vlast bi morala jako da se potrudi da im pomogne.

„Imali ste situaciju na izborima u Moskvi, na primer, da je Navaljni predložio, pošto kandidati opozicije nisu mogli da se kandiduju neki, on je predložio takozvano ‘pametno glasanje’, pa se glasa za nekoga ko nije Putinov kandidat, pa su na primer, Đuganovi komunisti ojačali…. Ali to je sve pomalo bizarno, mislim da pre treba reći da se nalazimo u kampanji možda za izbore 2022. godine“, kaže Zoran Panović.

POVEZANE VESTI

A predsednik poručuje – boriću se za svaki glas SNS-a, a ne za prikaz ili obrise lažne demokratije, kako neki to zamišljaju.

„Ni od koga neću tražiti da glasa ni za Šešelja, ni za Šapića, ni za Gocu Čomić, ni za Čanka, ni za Čedomira, ni za ne znam koga iz Demokratske stranke i tako dalje… Ne zanima me to. Moliću ljude da glasaju za SNS, ni za SPS ni za bilo koga drugog… A sad da treba da budem tužan ako dobijemo više od 48,4 posto koliko smo dobili poslednji put…. Ne, biću najsrećniji na svetu i reći da je to istorijski, demokratski rezultat, u jednoj demokratskoj zemlji, u atmosferi koja je deset puta demokratskija nego što je bila 2012. godine“, mišljenja je Vučić.

Koliko su uslovi zaista demokratski? Stručnjaci upozoravaju – poslednjim izmenama zakona krši se ključni princip demokratije – da se sistem ne menja godinu dana pre izbora i bez sveobuhvatnog konsenzusa i argumenata.

„Mene kao borca za demokratiju plaši što je to posledica odluke vrha vlasti i ta se odluka preliva u zakon maltene preko noći“, rekao je Raša Nedeljkov iz CRTA.

Problem je, kaže, i novina po kojoj glas za nacionalne manjine vredi jedan glas plus 35 odsto, čime se dovodi u pitanje načelo „jedan čovek – jedan glas“, kao i kriterijum po kom se povećava kvota zastupljenosti žena u Parlamentu, jer strankama nije ostavljeno dovoljno vremena da pripreme kandidatkinje.

„Ovo je sve veoma zabrinjavajuće, u poslednjem krugu pred pripreme za izbore, nešto što pod izgovorom borbe za ženska prava, pod izgovorom borbe za prava nacionalnih manjina ili veće reprezentativnosti, uvode se preko noći pravila samovoljno, rekao bih, bez javne rasprave i to je nešto što nije dobro“, dodao je Nedeljkov.

Nedeljkov dodaje – ovim promenama skreće se pažnja sa glavnih pitanja o izbornoj atmosferi, poput izveštavanja medija, funkcionerske kampanje ili pritisaka na birače. Zaključuje, više nema sigurnosti izbornog procesa, niti ikakvih garancija da politička elita za neke sledeće izbore neće doneti druga pravila koja će joj u tom trenutku odgovarati.