Šta hrvatsko predsedavanje EU može da donese Zapadnom Balkanu

Vesti 06. feb 202013:50 > 13:58
FoNet/Ognjen Stevanović

Hrvatska kao predsedavajuća Evropskom unijom zalaže se za njeno proširenje uz poštovanje evropskih kriterijuma, izjavila je otpravnica poslova hrvatske ambasade u Beogradu Maja Bogdan na međunarodnoj konferenciji "Hrvatsko predsedavanje EU i značaj za Zapadni Balkan".

Ona je istakla da evrointegracije Zapadnog Balkana nemaju alternativu i da Hrvatska smatra da EU ima istorijsku odgovornost prema tom regionu. Bogdan je naglasila da su prioriteti hrvatskog predsedavanja Evropa koja štiti, razvija se, povezuje i ima uticaj, dodavši da Zagreb podržava otvaranje pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom i da bi to moglo da se dogodi već u martu. 

Hrvatska se, takođe, zalaže i za napredovanje BiH na putu prema EU, kao i nastavak pregovora Srbije i Crne Gore, koje su najviše napredovale, naglasila je Bogdan i dodala da očekuje da će predstojeći samit u Zagrebu poslati snažnu poruku o evrointegracijama Zapadnog Balkana. 

Direktor Centra za spoljnu politiku Dragan Đukanović, koji je organizator ove međunarodne konferencije, rekao je da je Zapadni Balkan u neku ruku u drugom planu EU i izneo stav da je region zarobljen u prošlosti, a EU u sadašnjosti i neizvesnoj budućnosti. Đukanović smatra da raste nepoverenje EU prema Zapadnom Balkanu, ali i evroskepticizam u zemljama regiona. 

Profesor fakulteta političkih nauka iz Zagreba Dragan Jović istakao je značaj preraspodele moći unutar EU posle Bregzita i pitanja da li ćemo imati „dve Evrope“. On je ukazao i na potrebu da se zadrži kontrola nad sve snažnijim populizmom u zemljama EU, i pored njegovog neuspeha na izborima za Evropski parlament. 

Jović je istakao da će odnos EU i SAD biti veoma bitan za budućnost Zapadnog Balkana, kao i odnos Unije sa Rusijom i Kinom, kao i da se smanjuje popularnost proširenja i u EU i na Zapadnom Balkanu. Istakao je da treba obratiti posebnu pažnju na povratak autoritarizma u zemljama Zapadnog Balkana i naglasio da Hrvatska koristi proces pridruživanja da u njega unese neke svoje uslove. 

Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku je kazala da su ključni izazovi EU Bregzit, reforma Unije, budžet za period 2021-2027, klimatske promene, „grin deal“ i proširenje.

Predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko posebno je ukazala da će nova metodologija o proširenju isterati na čistac da li Srbija zaista želi da bude član EU. Podsetila je na izjavu Joške Fišera da proširenja EU na Balkan neće biti pre 2030. godine, a smatra da evropski populizam predstavlja sve veći izazov i da EU nema mehanizam da mu stane na put. 

Asistent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Marko Dašić izneo je stav da politika proširenje nikada nije bila prioritet EU. Ukazao je da nova metodologija pristupanja ima za cilj i da ukloni „maligni uticaj trećih zemalja“ na Zapadnom Balkanu, a od zemalja kandidata za članstvo traži i svrstavanje uz spoljnopolitičke stavove EU. 

Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov rekao je da je odsustvo EU iz regiona suštinski dovelo do jačanja takozvanog malignog uticaja trećih država, a smatra da će nova metodologija rasčistiti koje zemlje su zaista opredeljene za članstvo u EU.