EWB: Ne postoji prepreka za “Pribeov izveštaj” o vladavini prava u Srbiji

N1

"Pribeov izveštaj”, koji je Pokret slobodnih građana (PSG) zatražio od Evropske unije prošle nedelje, moguće je sprovesti u Srbiji bez obzira na to što je ona već otvorila pristupne pregovore. Ovaj izveštaj je korisno sredstvo za procenu ključnih problema u oblasti vladavine prava, kažu stručnjaci.

Kontroverza povodom ovog pitanja nastala je kada su mediji prošle nedelje preneli da se “Pribeov izveštaj” za Srbiju neće raditi, jer se ni ne piše za zemlje koje su već u procesu pristupnih pregovora.

Na upit portala „europeanwesternbalkans.rs“ Evropska komisija nije navela bilo koji zvaničan dokument koji bi sprečio sprovođenje izveštaja nezavisnih stručnjaka kojim se detaljno utvrđuju problemi u oblasti vladavine prava, a koji je već sproveden u Severnoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini.

POVEZANE VESTI

„Takozvani ‘Pribeovi’ izveštaji objavljeni o Severnoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini naručeni su u vrlo specifičnim kontekstima da bi se pozabavili određenim izazovima u oblasti vladavine prava. Oni su pomogli da se dovrši slika o vladavini prava u ovim zemljama i oni su dodatak iscrpnim godišnjim izveštajima o napretku za merenje napretka u celom regionu”, izjavila je za EWB Ana Pisonero, portparolka Evropske komisije za susedstvo, proširenje i međunarodna partnerstva.

Profesor istorije i politike Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu Florijan Biber jasan je po ovom pitanju.

„Pribeov izveštaj može da se napiše za bilo koju državu Zapadnog Balkana, i ne postoji razlog zašto to ne bi važilo i za Srbiju. Izveštaj nije deo određene faze u pregovorima, tako da može da se sastavi i pre i posle otvaranja pregovora o pristupanju”, kaže Biber, koordinator Savetodavne grupe “Balkan u Evropi“ (BiEPAG).

On dodaje da je Evropska komisija u svojoj Strategiji o proširenju iz 2018. eksplicitno napisala da je potrebno više deteljnijih ocena vladavine prava i savetodavnih misija za ceo Zapadni Balkan, koje bi se oslanjale na iskustvo ranijih savetodavnih misija. Time je (EK) pojasnila da takve misije mogu da se sprovedu bilo gde, uključujući Srbiju i Crnu Goru.

Da nikakve formalne prepreke za „Pribeov izveštaj“ u Srbiji ne postoje naglašava i Jelena Pejić Nikić, istraživačica Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

„To je pre svega stvar volje nadležnih institucija u EU i procene stanja u Srbiji. Naravno da se vlasti u Srbiji boje jednog ovakvog izveštaja jer je sama njegova izrada pokazatelj da su potrebni posebni mehanizmi borbe protiv zarobljene države”, kaže Pejić Nikić za EWB.

Nezavisni eksperti mogu da budu otvoreniji u kritici od Evropske komisije

Prvi izveštaj ove vrste izradio je tim iskusnog nemačkog pravnika Rajnharda Pribea tokom političke krize u Severnoj Makedoniji 2015. godine, a Jelena Pejić Nikić uočava brojne sličnosti sa sadašnjim stanjem u Srbiji.

„Slično tadašnjoj situaciji u Severnoj Makedoniji, u Srbiji imamo bojkot parlamenta i predstojećih izbora od većeg dela opozicije, proteste, posredovanje evropskih poslanika u dijalogu između političkih partija, niz nerazrešenih afera u koje su direktno ili indirektno umešani nosioci najviših političkih funkcija, a kojima se naslućuje zamah zarobljavanja države. Posle Savamale, afera Krušik je verovatno najistaknutiji primer“, kaže ona.

Prema njenom mišljenju, očekivalo bi se da se države koje su u aktivnim pregovorima o članstvu ne nađu u ovoj situaciji, kao i da EU ima efikasnije instrumente da prati, meri i podstiče reforme u ovim zemljama.

„Nažalost, pokazalo se da to nije slučaj”, kaže Pejić Nikić.

Ona pojašnjava da, dok je primetno nazadovanje Srbije u političkim kriterijumima, te nedostatak suštinskih reformi u poglavljima, EU ostaje zaglavljena u svom kalupu izveštavanja, ograničena i konstruktivnom dvoznačnošću i balansiranjem između interesa pojedinih država članica.

ANDREJ ISAKOVIC/AFP

„Pribeov izveštaj se od toga razlikuje jer ga pišu nezavisni eksperti koji mogu da koriste smeliji jezik i koji kreću od korena problema mimo tehničke podele na pregovaračka poglavlja”, zaključuje Pejić Nikić.

I Florijan Biber slaže se sa tvrdnjom da bi izveštaj ovakve vrste za Srbiju bio od koristi u identifikovanju stvarnih problema.

“Kada se uzme u obzir stagnacija pregovora i očigledni problemi u oblasti vladavine prava u Srbiji, izveštaj izgleda kao dobro sredstvo. To je dobar mehanizam, jer omogućava nezavisnu, profesionalnu procenu ključnih problema u oblasti vladavine prava. To bi bilo korisno za Srbiju”, podvlači Biber.

On, međutim, upozorava i da ne treba precenjivati uticaj ovog mehanizma, i da njegova uspešnost pre svega zavisi od narednih koraka koje bi preduzele institucije, prvenstveno Evropska komisija.

„Takođe, izveštaj bi bio ocena i preporuka grupe stručnjaka, što će neke ostaviti nezadovoljnim. Nisu svi bili zadovoljni izveštajem o Bosni i Hercegovini, pogotovo brojne nevladine organizacije koje su smatrale da je bio previše blag. Konačno, bitna je jasnoća oko opsega, jer se vladavina prava može razumeti preusko, kao samo pitanja vezana za pravosuđe, ili šire, kao pitanja koja se tiču nezavisnih institucija“, zaključuje Biber.

Jelena Pejić Nikić isto tako naglašava da bi Pribeov izveštaj trebalo da bude osnova za mehanizme za otklanjanje uočenih problema, problema kakav je u Makedoniji bilo specijalno tužilastvo.

„Kada je Komisija 2018. godine prepoznala da postoje elementi zarobljene države svuda u regionu, već je imala u vidu nove instrumente kao što su savetodavne misije i ekspertske misije za proveru zasnovanu na slučajevima (case-based peer review missions). To bi (u slučaju Srbije) mogle biti misije nalik Pribeovoj u Severnoj Makedoniji, kasnije u užem obimu i u Bosni i Hercegovini”, kaže ona.

Vladavina prava – najvažnija oblast pristupnih pregovora

Koliko su pitanja o kojima bi Pribeov izveštaj za Srbiju mogao da se pozabavi bitna za njeno članstvo u EU pokazuje i činjenica da se poglavlja 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbednost) u okviru pristupnih pregovora otvaraju prva i zatvoraju na samom kraju pregovora, na šta podseća i portparolka EK Ana Pisonero.

„Vladavina prava je širok pojam, koji podrazumeva da se sva javna ovlašćenja uvek izvršavaju u okviru zakonom propisanih ograničenja, u skladu s vrednostima demokratije i osnovnih prava i pod kontrolom nezavisnih i nepristrasnih sudova“, podseća Pisonero za naš portal.

Ona naglašava da je u 2019. godini Srbija postigla napredak u zakonodavnoj i institucionalnoj reformi u nekim oblastima, dok se u drugim suočila sa ozbiljnim kašnjenjima.

„Srbija mora da ubrza reforme u oblastima nezavisnosti pravosuđa, slobode izražavanja, sprečavanja korupcije i borbe protiv organizovanog kriminala. Ona mora svoj rad i energiju da usmeri na postizanje napretka u vladavini prava ispunjavanjem privremenih merila”, kaže Pisonero.

Da li će Evropska komisija razmotriti poseban izveštaj o stanju vladavine prava o Srbiji još uvek je nepoznato, ali situacija možda postane jasnija nakon parlamentarnih izbora, koji će, po svemu sudeći, bojkotovati većina opozicije.