Nove nade za Zapadni Balkan i nova strategija proširenja – "na tri stuba"

Vesti 26. jan 202022:41 > 22:46
Shutterstock

Sa novim predstavnicima Evropske unije stižu i nove nade za Zapadni Balkan. Posle signala da će integracija u Uniju biti nastavljena, predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel potvrđuje i da će nova metodologija za proširenje biti gotova ovih dana. Mišel najavljuje da bi novu strategiju proširenja trebalo da drže tri stuba. Čitav proces mogao bi biti koristan za Srbiju, smatraju eksperti.

Dva od tri stuba o kojima je u Tirani govorio predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel – zapravo su izjašnjavanje predsednika država ili vlada zemalja Evropske unije o tome koje zadatke će postaviti pred potencijalne članice i da li je moguće otvaranje pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom. Treći pilon u tom procesu, za Mišela je i najvažniji.

„Treća tačka je poziv koji želim da uputim, u okviru Evropskog saveta, da se usvoji pravi pakt za investicije i privredni rast na Zapadnom Balkanu. Pakt o investiranju i rastu koji će omogućiti da se u igru uključe različiti raspoloživi EU instrumenti – svi mogući instrumenti, uključujući i one za podsticanje ekonomskog razvoja, što je ključni uslov za unapređenje socijalnih uslova i podsticanje svih oblika transnacionalne saradnje“, rekao je Šarl Mišel, predsednik Evropskog saveta.

Talas promena u načinu ulaska u Uniju pokrenula je Francuska u oktobru prošle godine, kada je stopirala pregovore sa Severnom Makedonijom i Albanijom i zatražila novu viziju pristupanja, sa čim se složilo još devet zemalja članica. Šta god da bude krajnji ishod, ti razgovori za Srbiju mogu biti korisni, utisak je izvršnog urednika portala o European Western Balkans Nikole Burazera.

„Ako pogledamo broj otvorenih poglavlja, ako pogledamo kakva je perspektiva pristupanja pri ovom tempu, Srbija je zapravo dosta daleko od toga da postane članica EU. Tako da nekakve promene formata pregovora jesu dobrodošle, kako bi ta perspektiva i Srbije i drugih zemalja Zapadnog Balkana postala izvesnija“, ocenjuje Burazer.

Podvlači da proširenje nije jedan od prioriteta Unije, ali da je hrvatsko predsedavanje Savetu Evropske unije dobra prilika da se taj proces otkoči.

„Kako stvari stoje neke države se prosto protive otvaranju pregovora, ne zbog samih država koje su u pitanju, već prosto zbog protivljenja celom procesu proširenja kako on sada izgleda. Tako da je razgovor o tome nužan, hitan i dobro je što se zapravo o tome trenutno razgovara, prvo u Komisiji, a kasnije će biti reči o tome i među državama članicama“, dodaje Burazer.

Osim Evropskog saveta, narednih meseci Balkanom će se baviti i druge institucije Evropske unije. Samit Eu – Zapadni Balkan trebalo bi da bude održan u maju u Hrvatskoj, a šefovi država ili vlada Unije o pristupanju Balkana razgovaraće i pre zagrebačkog susreta.