Tribina: Izborne neregularnosti pravilo, a ne izuzetak

Vesti 26. dec 201921:25 > 21:55
N1

Učesnici tribine "Nije filozofski ćutati" saglasni su da su izborne neregularnosti postale pravilo, a ne izuzetak, ali različito gledaju na to da li izbore na proleće treba bojkotovati.

Pravnica Sofija Mandić rekla je da je najbliže tome da bojkotuje izbore na proleće, jer ne vidi svoju ulogu u fingiranju jednog procesa i ne želi da njen glas bude upitan zbog načina na koji je izborni proces sproveden.

Navodeći primere iz različitih izbornih ciklusa od 2012. godine, Mandić je konstatovala da su izborne neregularnosti postale pravilo, a ne izuzetak kako je to ranije bio slučaj.

„Ni ranije nije bilo savršeno, ali su te nepravilnosti bile izuzetak i zaštita strana u tom postupku je bila takva da je bilo dovoljno sigurno da građani izađu na izbore, ocenila je ona“.

Mandić je ukazala da je izborni proces sveo na represiju nad izbornim procesom, kandidatima i biračima, kao i to da je Srbija „postala pijaca“ na kojoj se glasovi kupuju novcem, paštetama, brašnom i obećanjima o zaposlenju.

Raša Nedeljkov iz nevladine organizacije CRTA ukratko je opisao tok pregovora vlasti i opozicije, počev od dijaloga na Fakultetu političkih nauka do međupartijskog dijaloga pod pokroviteljstvom Evropskog parlamenta.

Nedeljkov je rekao da se nada da neće prekršiti „četam haus“ pravilo ako kaže da su se vladajuće partije ponašale kao da su otvorene za dijalog, ali na mangupski način ga izbegavale, dok je opozicija tražila izgovor da donese političku odluku o bojkotu.

  Prema njegovim rečima, od 31 preporuke CRTA za unapređenje izbornih uslova, prihvaćeno je šest, ali nijedna od preporuka OEBS. Ne vidim šansu da izbori budu bolji od onih koji su održani za beogradsku skupštinu, rekao je Nedeljkov na pitanje da li će izbori biti fer i pošteni. Lično ne znam da li je bojkot rešenje, naglasio je on.

Nedeljkov je najavio i da će CRTA sutra Agenciji za borbu protiv korucije podneti prijavu protiv javnog funkcionera koji je sa televizije sa nacionalne frekvencije pozivao birače da glasaju za određenu stranku, što nije dozvoljeno zakonom, ali nije rekao o kome se radi.

Izvršni direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić govorio je o različitim aspektima finansiranja stranačkih aktivnosti, kampanje. Da oproste Žan Mone i Četam haus, rekao je Nenadić, ali predstavnici vlasti u tom dijalogu nisu ni hteli da pomenu funkcionersku kampanju, sve rečima – šta hoćete vi, da država stane.

Profesorka Fakulteta političkih nauka Snježana Milivojević je naglasila da se sledeće godine navršava 30 godina od prvih višestranačkih izbora u Srbiji i da se sve ovo događa zašto što nije demontiran politiki monopol nad medijima.

„Nije pokidana ta veza politike i medija i zato smo mi ovde“, rekla je ona i naglasila da su promene u medijima služile kao neko igralište i da se radilo „kopi-pejst“ kako neko kaže.

Milivojević je podsetila da je stručni tim protesta #1od5 miliona napisao 42 prepioruke koje su minimum šta treba učiniti da se medijski sistem, koji škripi, utegne i popravi kako bi građani informisani mogli da donesu svoje izborne odluke. Izbori se vode na ekranima, ocenila je ona i navela primere nedavnih izbora u Velikoj Britaniji ili predstojećih u SAD.

Milivojević je naglasila i da je Regulatorno telo za elektronske medije „paralisano, mrtvo mesto“ za ovdašnji medijski pejzaž.

Tribinu na Filozofskom fakultetu, poslednju u ovom semestru, moderirala je Svetlana Lukić ispred „Peščanika“ i objasnila da se podnaslov „cvet, slon ili bojkot“ odnosi na slučaj Indijca koji je greškom glasao za „slona“, odnosno vlast, umesto za „cvet“ ili opoziciju. Kod nas je opcija i bojkot, rekla je Lukić kojoj je istoričarka Dubravka Stojanović uručila plaketu koja bi trebalo da predstavlja „nacionalnu frekvenciju“ za Peščanik.