Gosti N1: Izvori lažnih vesti na Andrićevom vencu i u Nemanjinoj 11

Vesti 26. dec 201920:56 > 21:11
N1

Urednica portala Raskrikavanje Vesna Radojević i urednik portala Fake news tragač Stefan Janjić ocenili su u emisiji 360 stepeni da su "tabloidi generatori lažnih vesti". "Izvori lažnih vesti su zapravo na Andrićevom vencu i Nemanjinoj 11, bar što se tiče ovih tabloida", smatra Radojević, a Janjić dodaje da se "tabloidi nadaju da niko neće proveravati njihove navode".

Govoreći o lažnim vestima, Vesna Radojević je ocenila da se ova godina nije razlikovala od prethodnih.

„Samo su urednici, vlasnici tih šampiona lažnih vesti bili bahatiji, nisu prezali ni od čega, lagali su besmislenije stvari, nisu se trudili da sakriju laž, to su bile sirove laži sve vreme. Odavno su lažne vesti preplavile tradicionalne, mejnstrim medije, a imam u vidu dnevne listove i televizije sa nacionalnom frekvencijom“, kaže ona.

Janjić ističe da, ako je reč o tehničkoj manipulaciji, recimo o fotošopu ili deepfake video, postoji čitav niz alata koji su besplatni i dostupni i informacija se može lako proveriti.

POVEZANE VESTI

„Ali, kada je reč o lažnim vestima u domaćim medijima, one su niskog ranga, tu je teško doći do tačnih odgovora, jer se pozivaju na svoje izvore. Možete da pokušate da dobijete odgovor, ali on u većini slučajeva ne stiže“, kaže on.

Radojević dodaje da su se u Raskrikavanju fokusirali na glavne medije, koji stižu do najvećeg broja ljudi u Srbiji. Navela je nekoliko primera lažnih vesti.

„Početkom godine imali smo bizarnu vest kako građani u danu kada je Putin posetio Beograd nisu pozivali Hitnu, nije bilo nesreća, jer su se osećali sigurnije. Možete da zamislite koliko je to bizarna informacija, čak su naveli da su njima to rekli lekari. Kada smo zvali da proverimo, lekari su nam se smejali. Zatim najave dolaska Folksvagena, a i oko pogibije Šabana Šaulića. Tu se smo malo pomerili sa politike i društva koje inače pratimo. To pokazuje koliko su tabloidi spremni da napišu sve, samo da bi se njihove novine prodavale, dokle su naši mediji spremni da idu zarad ili dodvoravanja centrima moći ili tiraža“, smatra ona.

Janjić kaže da su oni često na vezi sa Hitnom pomoći.

„Za vreme protesta je bila informacija da su ljudi ‘toliko nemoralni da neće da propuste vozilo hitne’. Kada smo zvali da proverimo, rekli su da ništa slično nije zabeleženo, pitali su ko nam je to rekao. Kada smo rekli da smo pročitali u Informeru, rekli su ‘naravno’. Toliko bizarnosti, neprofesionalizma, neetičnosti… Barbara Životić je par ekselans primer“, rekao je Janjić.

Govoreći o protestima uopšte, Janjić je podsetio da su počeli pod sloganom „Stop krvavim košuljama“, nakon čega je predsednik rekao da „neće ispuniti nijedan zahtev, ni da ih bude pet miliona“, pa se slogan promenio u „Jedan od pet miliona“.

„To je bila medveđa usluga, jer se sve svelo na prebrojavanje. To su bili zaista drastični primeri manipulisanja, najave džravnog udara, širenje panike…“, rekao je on.

Radojević dodaje da „nam uvek preti neka opasnost“.

N1

„Malo od Albanaca, malo iz Hrvatske, malo od migranata… To su spoljašnji neprijatelji Vučića i SNS, a ovi unutrašnji hoće da ga dave, da mu skinu glavu i da ga ubiju… To su ove godine bili lideri opozicije, to je sve posledica protesta koji traju evo već više od godinu dana“, kaže ona.

Ona ističe da su tabloidi „generatori lažnih vesti“, ali podvlači, kako kaže, da se oni fokusiraju uglavnom na mejnstrim medije.

„Izvori lažnih vesti su zapravo na Andrićevom vencu i Nemanjinoj 11, bar što se tiče ovih tabloida. Bilo gde u svetu tabloidi se bave nekakvim šoubiznisom, da li Boris Džonson ima devojku ili nema, a kod nas izveštavanje tabloida i njihovo lažno izveštavanje je usmereno na politiku, društvo, ekonomiju… Ovi tabloidi – Informer, Srpski telegraf, Alo, Kurir, Politika, Večernje novosti – svi su oni generatori lažnih vesti u Srbiji“, kaže ona.

Objasnila je da Raskrikavanje ima „listu rizičnih medija“.

„Na nju se dolazi ukoliko otkrijemo da ste tri puta objavili lažnu vest u dva meseca. Imate vremena da se popravite, ali za dve godine, koliko postoji Raskrikavanje, niko nije sišao sa liste, manje više su jedni te isti mediji tamo“, kaže ona.

Zlatni, srebrni i bronzani Pinokio, objašnjava Janjić, „nagrade“ su za medije koji su najčešće, prema evidenciji Fake news tragača, širili dezinformacije.

„Statue smo izradili na 3D štampaču, spakovali sa kodeksom novinara i poslali. Zlatni je pripao Informeru, srebrni listu Alo, a bronzani Kuriru. U Top 10 bili su Espreso, Srbija Danas, Srpski telegraf sa portalom Republika, Blic, Večernje novosti, Telegraf i B92, čini mi se da je lista slična onome do čega je Raskrikavanje došlo“, kaže on.

Radojević smatra da su „lažne vesti državni projekat“, te da „poreski obveznici Srbije finansiraju stvaranje lažnih vesti“.

„Zato hoćemo da pokažemo da neke stvari o kojima oni izveštavaju nisu istina, ali da ujedno veliki deo novca iz lokalnih samouprava, njihovog budžeta, ide u džepove tih medija, skupili smo sva davanja lokalnih samouprava. Kada je država odlučila da izađe iz medija, 2015. godine, stvoren je mehanizam projektog sufinansiranja. Sve se to izvitoperilo do krajnjih granica. Novac poreskih obveznika dobijaju ljudi u Beogradu, odnosno ljudi koji sede po ovim tabloidima – Informeru, Srpskom telegrafu… Srpski telegraf je prošle godine iz budžeta Beograda dobio 50.000 evra. Kada smo prelistali Srpski telegraf, to su bile agencijske vesti, uzmu kopiraju vest sa Tanjuga o tome da je ukrašen tramvaj za decu za Novu godinu i kažu ovaj tekst je finansiran iz budžeta Grada Beograda. Em smo platili Tanjugu da je napiše, jer je i dalje državni, em smo platili Srpskom telegrafu da je objavi ponovo Pitam se postoji li neki pravobranilac koji će da kaže da li je to svrsishodno trošenje budžetskih sredstava. To je samo mali deo, niko od tih tabloida ne voli Vučića jer je mnogo lep i pametan, već jer im daje pare da žive“, kaže ona.

N1

Janjić kaže da su se bavili i javnim servisima.

„Najveći broj lažnih informacija je sa Tanjuga. Na primer, vest da se rodilo dete u Prištini koje se zove Nato. Mi smo proverili i u Prištini, odakle nam je rečeno da nijedno dete nije prijavljeno pod tim imenom. RTS je, za razliku od ostalih, objavio ispravku i promenio naslov. RTV, na primer, preuzme tekst Kurira, gde žrtvu koja je pretučena u Novom Sadu, predstavi kao krivca. Kada je RTV upitan zašto je preneo insinuacije, rekli su da su se jasno ogradili, ali iz pozicije tog dečka da li ti plaćaš taj javni servis zbog toga“, kaže on.

Radojević dodaje, govoreći o RTS, da misli da „rade mnogo goru stvar od pisanja lažnih vesti“.

„A to je da apsolutno ćute o svemu lošem što se dešava u Srbiji. Mi smo juče prvi put imali Vuka Jeremića, mi smo toliko svi u čudu kao da je tamo igrala neka mečka u lajv programu na RTS, to je čudno. Taj njihov dnevnik je lažljiviji od svih tabloida zajedno, samo zbog toga što ne izveštavaju u javnom interesu, već samo u interesu vlasti“, kaže ona.

Osvrćući se na situaciju o doktoratu ministra finansija Siniše Malog, Janjić kaže da je to bilo strašno zanimljivo.

„Prvo je grupa tabloida objavila vest da se uzalud vodi postupak, jer je Univerzitet EU doneo odluku da doktorat nije plagijat. Kad to nije prošlo, onda je Informer objavio veliku stručnu analizu gde je naveo da je profesor Raša Karapandža plagijator, jer isti softver kad se koristi, vidi se da je 50 odsto plagirano. Mi smo to proverili, ubacili doktorat Raše Karapandže u taj softver i ispostavilo se da je sve u redu. Oni se nadaju da niko neće proveravati njihove navode“, navodi on.

Radojević kaže da je najčešća ocena na portalu Raskrikavanje „manipulisanje činjenicama“.

„Uzmete istinit događaj, potpuno mu izmenite kontekst ili izostavite nekoliko činjenica koje su važne. Što se tiče pristrasnog izveštavanja, tu ocenu dajemo vrlo često. Nikada nemate hladan, neutralan, objektivan tekst o nečemu o čemu govori opozicija, već je to isključivo negativno izveštavanje“, kaže ona.

Dodaje da je sada „zaista taj sistem potpuno unapređen“.

„Imali smo ranije i cenzure i zvanja ljudi u redakcijama, iz kabineta Borisa Tadića, ali čini mi se da nikada nije bilo ovoliko pritiska. Cenzuru primetimo češće nego što bismo voleli. Vidimo najčešće da portali sklanjaju neke tekstove, a kad nešto ode u štampu ili u etar, to ne možete da povučete bez drastičnijih mera“, kaže ona.

Navela je i primere – tekst u Kuriru o Vesiću i poplavama u Beogradu, koji je povučen posle pola sata.

„Kao i fotografiju na Tanjugu, gde oni nisu prepoznali sina Aleksandra Vučića, ali mi jesmo i to u društvu kriminalaca, ljudi koji su bili deo ekipe Saleta Mutavog. Odmah su povukli i fotografiju i izbrisali tvit. To su primeri cenzure“, kaže ona.

Janjić kaže da su odlučili da analiziraju sve naslovne strane na kojima su objavljivane informacije o ubistvu pevačice Jelene Marjanović.

„Došli smo do podatka da je oko 240 aktera bilo pomenuto da su umešani u to ubistvo. Mediji se pod okriljem nekakve lažne zabrinutosti naslađuju tragedijom. Sagledava se jedna tragedija kao neka vrsta trilera“, kaže on.

Govoreći o slučaju deportacije urednika portala KRIK Stevana Dojčinovića, Radojević kaže da su tabloidi iskoristili slučaj od pre četiri godine, kada je on vraćen sa aerodroma u Moskvi.

„Bili su potpomognuti narodnim poslanicima, Đukanović je rekao da treba da se pita Abu Dabi zašto je Dojčinović proteran, jer je moguće da je nekakav strani agent, a mi to ne znamo“, kaže ona.

Radojević objašnjava da su najčešće mete lažnih vesti ljudi koji nemaju mnogo izvora informisanja, kao i da je njih najlakše prevariti.

„Medijska pismenost u Srbiji je na nezavidnom nivou, u najvećem riziku su ljudi koji gledaju samo RTS, čitaju samo Informer i Srpski telegraf za 20 dinara, obično su to malo stariji ljudi, čini mi se da su mlađi ljudi koji su odrasli uz internet, osim što ima mnogo lažnih vesti na internetu, oni ujedno imaju i znanja kako da vide da li je nešto lažna vest ili nije“, kaže ona.

Kako je rekla, ima poverenja da će mlađi ljudi da razumeju da zaslužuju bolje novinarstvo i bolje medije.