Istraživanje pokazalo paradoksalne stavove Vučićevih birača o statusu Kosova

Vesti 20. dec 201921:17 > 21:22
N1

Priznavanje nezavisnosti Kosova bez ikakvih ustupaka druge strane i dalje je neprihvatljivo za veliku većinu građana Srbije, pokazuje istraživanje Centra za društveni dijalog i regionalne inicijative čije je rezultate u Danu uživo TV N1 predstavio asistent na Fakultetu političkih nauka Milan Krstić. Građani u nešto većem broju prihvataju neku formu razgraničenja, ali ne i razmenu teritorija, precizirao je Krstić.

Krstić je istakao da građani Srbije emotivno shvataju kosovsko pitanje, i na pokrajinu gledaju kao na važan deo srpskog identiteta.

Tako bi nezavisnost Kosova bez ikakvih ustupaka druge strane, na eventualnom referendumu podržalo tek 12,4 odsto anketiranih građana dok je za 78,5 odsto takva opcija potpuno neprihvatljiva, istakao je.

POVEZANE VESTI

Građani su, dodao je, eventualno spremni da prihvate nezavisnost Kosova u zamenu za različite stvari.

„Najveću podršku ima scenario da Srbija dobije četiri severne opštine, Zajednicu srpskih opština na jugu, i da srpski manastiri dobiju eksteritorijalni status. Oko 36 odsto građana bi bilo spremno da prihvati ovakav dogovor koji bi podrazumevao i priznanje nezavisnosti i stolicu u UN“, naveo je Krstić.

Takvoj opciji bi se protivilo oko 44 odsto građana, pokazuju rezultati istraživanja. Krstić je, međutim, istakao da imajući u vidu da je broj oponenata manji od 50 odsto, moguće je da bi uz referendumsku kampanju takva opcija razgraničenja i bila prihvaćena.

Međutim, ukoliko se u tu kombinaciju doda i razmena teritorija u okviru koje bi Kosovo dobilo deo Preševske doline, a Srbija četiri opštine na severu pokrajine, podrška građana znatno opada – na oko 15 odsto.

„Znatno je manja u odnosu na neke druge opcije koje podrazumevaju nepriznjanje, ali neki kompromis koji bi dao Kosovu stolicu u UN. Tu je podrška oko 32 odsto“, ukazao je gost Dana uživo.

Istakao je i da su zabeleženi paradokslani rezultati kada je reč o politici predsednika Aleksandra Vučića o Kosovu. Građani, kako je rekao, većinom podržavaju politiku predsednika, ali ako ih pitate šta je tačno njegova politika prema Kosovu, dobar deo priznaje da ne zna, dok uglavnom njegovi birači smatraju da on ne želi da napravi nikakve koncesije, i nikakv kompromis sa Prištinom što, ističe Krstić, oponira onome što Vučić govori u javnosti.

„Moguće je da je to zato što se građani informišu iz medija koji imaju jedan prilično drugačiji narativ u odnosu na ono što je zvanični narativ predsedniak o Kosovu. U predsednikovim govorima dominira realistični narativ koji podrazumeva potenciranje kompromisa, a ako pogledate neke tabloide, tamo je potpuno suprotna situacija. Ne samo da nema reči o kompromisu, nego naprotiv, često se pominju ratovi, dizanje tenzija, diže se i nivo etničkih predrasuda prema Albancima što takođe otežava postizanje dogovora“, naveo je.

Jedan od važnijih nalaza istraživanja, dodaje on, je i to što u odnosu na ranije godine ne postoji velika promena u stavovima grašana o Kosovu, iako je vlast, odnosno predsednik promenio narativ time što je počeo da potencira potrebu za kompromisom.

„Ne bih sve sveo na medije. Kosovo je duboko identitestko pitanje, ukorenjeno u nacionalni kod. Do bilo kakvog kompromisa je vrlo teško doći. Emocije igraju veliku ulogu. Nije tako lako da promena pristupa kod predsedniak dovede do promene stavova kod građana“, poručio je Krstić.

Osvrćući se na rezultate pojedinih istraživanja na Kosovu koji pokazuju da većina Albanaca eventualno formiranje Zajednice srpskih opština vidi kao opasnost, Krstić je rekao da to pokazuje da i na jednoj i na drugoj strani postoji visok nivo predrasuda prema drugoj zajednici, i uverenje da je suživot nemoguć.