Beograd "lider" po zagađenosti vazduha, u Zavodu tvrde da podaci nisu precizni

Vesti 26. okt 201919:03 > 19:04
N1

Glavni grad Srbije danas se popeo na tron sveta, ali po statistici koja nije za pohvalu - Beograd je bio jedan od najzagađenijih gradova na celom svetu. Da je srpska prestonica pretekla gradove poput Pekinga i Džakarte, pokazali su podaci specijalizovanog sajta "AirVisual" koji se bavi merenjem stepena zagađenja vazduha, a koji je vazduh u Beogradu označio oznakom crveno ili - nezdravo.

Ministar zaštite životne sredine građanima poručuje da su toplo vreme i saobraćaj ovoga puta bili „kobna“ kombinacija koja je dovela do aktuelnog stepena zagađenja, ali se postavlja pitanje: da li Beograđani treba da strahuju za svoje zdravlje?

POVEZANE VESTI

„Srbija je lider“ – parola koju građani neretko čuju od predstavnika vlasti za ekonomske rezultate i političke poteze, ali ovoga puta Srbija je zaslužila zlatnu medalju i uspela da bude lider po najzagađenijem vazduhu na svetu.

Šta Beograđani udišu? Samo pre dva dana, jedan udah vazduha u centru Beograda bio je označen kao opasan po zdravlje, a situacija ništa nije bila bolja ni danas, jer je vazduh bio izrazito zagađen, pre svega, zbog povećane koncentracije PM10 čestica. 

„Nema mesta panici, nikome se neće odjednom ništa desiti, međutim, zagađenje je poznato takođe i kao tihi ubica. U ovom momentu mi smo izuzetno zagađeni, kao neki gradovi koji se nalaze na indijskom potkontinentu i u Kini. Iza nas se nalazi Dedinje, u onoj izmaglici, ukoliko ne vidite – nije kamerman kriv, već je to to zagađenje koje se nalazi u vazduhu, ispred nas je Kula i Beograd na vodi. Ja bih zamolio ljude koji mogu da utiču na one koji se bave ekologijom, da popričaju sa njima i da im objasne da ljudi neće da kupe stanove ni na ekskluzivnim lokacijama, a da ne mogu da otvore prozor“, poručuje Zoran Torbica, građanski aktivista.

A baš u danu kada je srpska metropola neslavno bolja od Džakarte, Delhija i Pekinga, ministar zaštite životne sredine Goran Trivan nakon što je na Adi Huji zasadio 30 sadnica platana, vrbe i jasena, građanima poručuje da stanje nije alarmantno. Ministar kaže: veći stepen zagađenja rezultat je kominacije dva faktora: tople jeseni i saobraćaja.

N1: Da li se brinete kao ministar?

Trivan: Šta vi mislite?

N1: Ja vas pitam – da li ste vi kao ministar zabrinuti za zdravlje…?

Trivan: Da li se brinem za zdravlje naših građana, brinem se naravno. Svi smo negde odgovorni, ne postoji niko ko je najodgovorniji za tu situaciju koju imamo sa vazduhom, zato što zaista veliki broj ljudi vozi vozila. Imamo enormno povećanje uvoza vozila zadnjih 5-6-7 godina. I to svakako najviše utiče na kvalitet vazduha, naročito u gradovima jer je tu najveća koncentracija.

Na društvenim mrežama, građani poslednjih dana apeluju na resornog ministra da podnese ostavku, jer država, kažu, nije spečila zagađenja, ali u Gradskom zavodu za javno zdravlje za N1 tvrde: podaci sa sajta „AirVisual“ nisu precizni.

„Sajt AirVisual je jedna demonstracija moći obrade velikog broja podataka u realnom vremenu, međutim, nije do kraja jasno odakle ti podaci potiču, koji je njihov kvalitet kao samih podataka i načina na koji se oni obrađuju“, kaže Andrej Šoštarić iz Gradskog zavoda za javno zdravlje.

Nejasno je, međutim, zbog čega se govori o nepreciznosti pomenutog sajta ako je informacija da „AirVisual“ koristi podatke sa zvaničnih crpnih stanica iz Beograda – već poznata. Zato odnos nadležnih institucija prema informisanju javnosti, stručnjaci oštro kritikuju.

„Koje su to koncentracije opasne po zdravlje ljudi o kojima se javnost obaveštava? Dakle, te koncentracije idu i do tri i četiri puta više od dozvoljenog, u Valjevu su protekle godine bilo i deset puta uvećanje tih dozvoljenih graničnih vrednosti. Mi i dalje ne znamo da li su te koncentracije opasne po zdravlje ljudi?“, upozorava Lidija Kesar, iz građanske Inicijative Fractal, koja godinama prati oblast zaštite životne sredine i teme koje se tiču javnog zdravlja.

Dok se čeka odgovor na to pitanje, Beograđani teško dišu. Ali, ne samo oni – vazduh u Pančevu, Kosjeriću, Valjevu i Novom Sadu nije ništa boljeg kvaliteta, što znači da se gotovo čitava Srbija guši.