Đorđević: Nacrt Strategije za upravljanje ekonomskim migracijama u januaru 2020.

Vesti 16. okt 201914:18 > 14:22
N1

Nacrt Strategije za upravljanje ekonomskim migracijama od 2020. do 2027. godine biće završen u januaru naredne godine, a cilj tog dokumenta biće da pomogne u zaustavljanju odlaska mladih, obrazovanih ljudi iz Srbije u inostranstvo, izjavio je ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević.

„Pored demografije ovo je pitanje svih pitanja, jer bez ostanka mladih nema razvoja“, kazao je on novinarima nakon šeste sednice Koordinacionog tima za upravljanje ekonomskim migracijama, koja je održana na beogradskom Elektrotehničkom fakultetu (ETF).

Dodao je da treba da se uradi analiza parametara koji utiču na ekonomske migracije, da će izrade strategije biti koncipirana tako da se zna ko šta radi u državi, kako bi se zaustavio odliv mozgova, a taj dokument će pratiti i akcioni plan.

Đorđević je kazao da jedan od najvažnijih delova strategije predstavlja sistem obrazovanja, koje treba da prati privredni razvoj regiona, kako bi se mladi obrazovali za zanimanja koja će im nakon školovanja odmah omogućiti da pronađu posao.

Prema njegovim rečima, Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ, zainteresovana je da finansira izradu strategije.

Đorđević je podsetio i da država nizom mera već stimuliše ostanak mladih, obrazovanih ljudi u zemlji, odnosno pokušava da ublaži ekonomske migracije. Već su, kako je dodao, uvedene poreske olakšice i podsticaji za mlade koji žele da započnu sopstveni posao.

Na pitanje koliko mladih ode iz zemlje tokom godine, Đorđević je naveo da „nema jasnih pokazatelja o tome“.

Kako je objasnio, prošle godine je broj onih za koje se zna da više ne traže posao ovde, što znači da su se odjavili ili su potpisali ugovore sa poslodavcima iz inostranstva, bio oko 6.000, a u prvoj polovini ove godine bilo je oko 3.000.

„Sigurno ih ima više“, kazao je on i ponovio da se tačan broj ne zna, ali da se sigurno ne radi o desetinama hiljada ljudi na godišnjem nivou koji napuštaju zemlju, kako se navodi u javnosti.

Đorđević je dodao da će se približan broj onih koji su napustili zemlju znati nakon novog popisa. 

Predstavnica Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) Jelena Bojović kazala je da Koordinacioni tim, koji je počeo da radi u februaru ove godine, pokušava da nađe dobre mehanizme, kako bi se sprečio odliv mozgova iz Srbije. 

„Predlog NALED-a je da se unapredi regulatorni okvir za zapošljavanje, koji podrazumeva da se, pored ostalog, uredi mogućnost zapošljavanja preko on lajn platformi, kao i rad za stranog poslodavca“, rekla je ona. 

Bojović je objasnila da se sa Ministarstvom rada radi na definisanju koji su to novi, alternativni načini zapošljavanja, a članice NALED-a ukazuju i na potrebu ukidanja administrativnih i finansijskih prepreke kako bi se zapošljavanje povećalo. 

Razmatra se i dodatno finansijsko rasterećenje rada, regulisanje rada na dva ili tri sata dnevno. 

Bojović je ocenila da se verovatnoća za ostanak mladih u zemlji povećava uoliko se stvore uslovi da oni nakon završetka školovanja posao nađu u roku od nekoliko meseci. 

Istraživanje je pokazalo, kako je navela, i da je Srbija medju liderima u Evropi po novom vidu zapošljavnja – radu za stranog poslodavca preko platformi. 

„Druga smo u Evropi po broju zaposlenih kroz ove platforme, ali ta oblast nije potpuno uređena propisima i zato želimo da i se to reguliše“, rekla je ona. 

Dekan ETF-a Milo Tomašević kazao je da je zaustavljanje odlaska obrazovanih ljudi iz zemlje od vitalnog značaja za budući razvoj srpske privrede. 

„ETF često vide kao jedan od generatora ekonomskih migracija, jer daje kvalitetno obrazovanje, koje omogućuje svešenim studentima da rade bilo gde u svetu. Mi samo u ‘Silicijumskoj dolini’ imamo oko 1.000 ljudi koji su završili obrazovanje ovde, što je ogroman resurs i potencijal, a koji bi da su ti ljudi ovde imali nemrljiv uticaj na razvoj zemlje“, kazao je Tomašević. 

Međutim, kako je istakao, ETF ima i potencijal da zadrži ljude u zemlji, jer mnogi strani investitori u Srbiji na tom fakultetu pronalaze inženjere koji potom pomažu u razvoju sektora energetike, telekomunikacija. 

Dodao je da ETF pomaže i pokretanje sopstvenih biznisa, kroz startapove.