Oslobođen za obljubu devojčice – javnost uznemirena, stručnjaci podeljeni

Vesti 04. okt 201910:33 > 10:34
N1

Odluka Apelacionog suda da oslobodi okrivljenog za obljubu devojčice, koja je ostala trudna pre napunjenih 14 godina, pokrenula je tabloide da se još jednom obračunaju sa sudijom Miodragom Majićom, ali i stručnjake koji različitim argumentima brane ili napadaju ovakvu odluku suda.

Trinaestogodišnja romska devojčica stupila je u brak sa 19-godišnjim mladićem, a brak je ugovorila njena majka. Devojčica je ubrzo zatrudnela, a slučaj je nadležnima prijavio lekar kod koga je dovedena na pregled.

Okrivljeni je prvostepenom presudom osuđen na pet godina zatvora, da bi ga sudsko veće Apelacionog suda u drugostepenom postupku oslobodilo krivice uz obrazloženje da je krivično delo počinjeno, ali da okrivljeni nije znao da stupanjem u seksualne odnose sa 13-godišnjakinjom čini krivično delo.

Autonomni ženski centar je izdao saopštenje u kom se navodi da su ovom presudom narušena prava deteta, kao i zakon i Konvencije koji štite ta prava. S druge strane, advokat Veljko Milić je u autorskom tekstu na portalu Autonomija.info branio odluku suda i objašnjavo na osnovu čega je ona doneta.

Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra istakla je u Novom danu da ne možete štiti prava okrivljenog u krivičnom postupku, a kršiti prava deteta. Ona kaže da je obrazloženje presude bilo takvo da se rani i ugovoreni brakovi devojčica pravdaju kao uobičajeni u jednoj etničkoj zajednici, a da su presudom poništene i preokrenute sve međunarodne obaveze koje je država preuzela, kao i uključenost celokupnog sistema u ovaj slučaj – od lekara koji je slučaj prijavio, do tužilaštva koje se trudilo da dokaze prikupi.

Advokat Veljko Milić ne smatra da se presudom šalje poruka javnosti da je dozvoljeno imati seksualne odnose sa detetom mlađim od 14 godina i dodaje da to ne znači da će sud u svakom sledećem slučaju doneti istu presudu i prihvatiti odbranu.

U obrazloženju presude se, između ostalog, navodi i to da je postoji viši interes oštećene i deteta koje je rodila sa okrivljenim, pošto su nastavili da žive zajedno, da se ta zajednica ne razdvaja, da se ne stvaraju dodatne štetne posledice. Macanović kaže da je to glavna zamerka Autonomnog ženskog centra, jer se nastavljanjem vanbračne zajednice sa maloletnicom čini novo krivično delo – vanbračna zajednica sa maloletnikom.

„Obrazloženje nije smelo da bude takvo da se opravdavaju rani brakovi. Vi oslobađate učinioca i kažete da je normalno nešto čime štetite detetu. Mogu da razumem sudiju s ljudskog stanovišta, ali sa druge strane, morali su da nađu drugačije obrazloženje ako su hteli da ga oslobode“, napominje gošća Novog dana.

Advokat Milić objašnjava da je sud u presudu primenio pravni institut „pravna zabluda“, koji je propisan krivičnim zakonikom i dodaje da postoje uslovi pod kojim se može primeniti.

„Sud ga je primenio, argumentovao ga je. Postoje neka krivična dela za koja se ne može reći da učinilac nije znao – ubistvo, silovanje. Učinilac nije znao gde je granica, u kom uzrastu se osoba smatra detetom sa kojim jezabranjen seksualni odnos. Učinilac nije znao da je dete osoba koja je mlađa od 14 godina“, kaže Milić.

On podseća da je Apelacioni sud u Kragujevcu doneo sličnu presudu 2014. godine, kada je okrivljeni rekao da mu se činilo da oštećena ima više od 14 godina.

„Nismo videli napade na suidsko veće koje je donelo presudu. Niko se nije bunio. Ako se u krivičnom postupku utvrdi da neko nije kriv, ne šalje sud poruku da opravdava štetnu praksu, štetna praksa postoji. To je činjenica. Sud kaže da objektivno krivično delo postoji, ali subjektivni odnos učinioca prema tom krivičnom delu na postoji“, objašnjava gost Novog dana.

On napominje da oslobođeni i oštećena imaju pravo na privatnost, a da se razgovorom o ovoj temi zadire u njihovu privatnost i posle donošenja presude. Macanović kaže da kada je Autonomni ženski centar objavio presudu uradio je tako da su i oslobođeni i žrtva ostali anonimni, i da je njihova privatnost vrlo štićena.

„Ne slažem se da presuda nije poslala lošu poruku svim profesionalcima, koji su na nižim instancama od Apelacionog suda. Obesmišljavate ono što su napori države, šaljete poruku odraslima u romskoj populaciji da nastave da rade ono što rade. Ovde se radi o dogovorenom braku, ima više aktera od samo ovog učinioca. Ovde njeni roditelji, to jest njena majka, nije štitila najbolji interes deteta“, ističe Macanović.

Ovaj slučaj privukao je veliku pažnju javnosti i zbog činjenice da je sudskim većem predsedavao sudija Miodrag Majić.

Macanović kaže da Autonomnom ženskom centru nije bilo bitno ko je činio sudsko veće i ko je njime predsedavao.

Milić dodaje da u drugostepenom postupku ne odlučuje jedan sudija, već sudsko veće u kojem je njih troje, a ova odluka je doneta jednoglasno.

„Saopštenje Autonomnog ženskog centra je napad na sudsku presudu, napad na sudsko veće. Imate situaciju gde će javnost uvek biti na strani oštećene koja je dete. Nama je neophodno takvo sudsko veće, koje ima hrabrosti da oslobodi okrivljenog ako se utvrdi da nije kriv za to delo. Nekada iz najboljih namera narušavamo sami pravni poredak“, rekao je Milić I dodao da su mnogi ovu presudu iskoristili kako bi se obračunali sa sudijom Majićem.