Dačić: Ne znam protiv koga taksisti protestuju, ni zašto pominju Antića i Ružića

Vesti 03. okt 201911:42 > 11:45
N1

Ministar spoljnih poslova i predsednik SPS Ivica Dačić izjavio je da ne zna protiv koga protestuju beogradski taksisti, kao ni zašto pominju ministre iz redova SPS Branka Ružića i Aleksandra Antića.

„Ne mogu da prosudim protiv koga oni protestuju. Možda ne smeju da pomenu neko drugo ime pa pominju Ružića i Antića“, rekao je Dačić novinarima u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti.

POVEZANE VESTI

On je naveo da ni Ružićevo Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, ni Antićevo Ministarstvo energetike nemaju veze sa taksistima.

„Ne znam kakve veze oni imaju s tim. Na kraju krajeva, neka se meni obrate ako imaju nešto protiv SPS“, izjavio je šef srpske diplomatije.

On je dodao i da je od svih funkcionera SPS tražio da vode računa o svojoj imovini i prijave je Agenciji za borbu protiv korupcije.

„Slobodno neka istraže ko šta ima, ali svima redom“, rekao je Dačić.

„Sastanak sa Višegradskom grupom koristan“

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je da je učešće Srbije na sastanku Višegradske grupe veoma korisno, jer pokazuje da su obe strane zainteresovane za saradnju.

„To su nama bliske zemlje i te zemlje imaju neke zajedničke interese“, rekao je Dačić novinarima u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti.

Prema njegovim rečima, mađarski premijer Viktor Orban je i pre 10 godina govorio da srednja Evropa, gde po njemu spada i Srbija, treba više da sarađuje.

Dačić je naveo i da je teško očekivati da Češka povuče priznanje Kosova, jer vlada u Pragu, u čijoj nadležnosti se nalazi to pitanje, „nema interesa da se time bavi“.

On je naveo da bi možda bilo moguće razgovarati o „zamrzavanju“ odluke o priznanju Kosova do završetka dijaloga Beograda i Prištine.

Dačić je pozvao Srbe sa Kosova da izađu na predstojeće izbore i glasaju za Srpsku listu, jer „time brane državne i nacionalne interese“. 

„Želim da pozovem u ime vlade i u ime SPS sve Srbe na Kosovu da izadju i da glasaju za Srpsku listu, jer će tako imati istu politiku kao i Srbija i braniti državne i nacionalne interese“, rekao je Dačić novinarima u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti tokom skupa o odnosima Srbije i Rusije. 

Dačić je rekao da „Srbija ima interes da na izborima na Kosovu budu izabrani istinski predstavnici sprskog naroda“, dok „Priština želi da budu izbrani oni Srbi koji bi bili pod njihovim uticajem i umesto srpskih zastupali interese Tačija i Haradinaja“.

Srpsko-ruski odnosi na najvišem nivou

Ministar spoljnih poslova rekao je i da su srpsko-ruski odnosi na istorijski najvišem nivou, i da ih karakteriše saradnja na svim nivoima.

„Poznato je da Srbija i Rusija imaju viševekovne, čvrsto utemeljene i izrazito prijateljske odnose. Istorija naših naroda pamti i više od toga. Ona ne zaboravlja davno razvijene i duhovno bliske veze koje su uvek podrazumevale spremnost da jedni drugima pomognemo u vremenima kada je bilo najteže“, rekao je Dačić.

Dačić je naveo da je Rusija bila veoma značajna u periodu obnove srpske državnosti, a da su brojni Srbi koji su se iselili u Rusiju u vreme velikih seoba i kasnije imali istaknutu ulogu u toj zemlji, kao što su i ruski emigranti nakon Oktobarske revolucije mnogo doprineli ekonomiji i kulturi Srbije.

Šef srpske diplomatije je izrazio zahvalnost sovjetskim vojnicima koji su zajedno s jugoslovenskim partizanima oslobodili Srbiju i Jugoslaviju 1944. i 1945. i rekao da je za Srbiju velika čast što će ruski premijer Dmitrij Medvedev biti gost proslave 75. godišnjice oslobodjenja Beograda u Drugom svetskom ratu.

Prema njegovim rečima, u svetu se radi na pokušaju revizije istorije kako bi se iz ideoloških i političkih razloga izjednačili nacifašizam i Sovjetski Savez.

„Zbog toga naučnici treba da saradjuju“, izjavio je srpski ministar.

Dačić se takodje zahvalio Rusiji na podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Srbije.

Predsednik SANU Vladimir Kostić rekao je da se rusko-srpski odnosi često pogrešno interpretiraju.

„Mislim da mi ne razumemo najbolje svet oko sebe, a bojim se i da taj svet ne razume samog sebe“, rekao je Kostić.

Akademik Mihailo Vojvodić rekao je da su rusko-srpski odnosi u ranijim vremenima Rusiji bili u fokusu zbog strateškog značaja Balkana, a Srbiji zbog želje da se oslobodi od Turaka.

Prema njegovim rečima, centralnoevropske sile su se tome protivile, pa su 1913. podržale osnivanje Albanije da Srbija ne bi izašla na Jadransko more i tako, posredno, izvela Rusiju na Mediteran.

„Ponekad se čini da ‘Istočno pitanje, za koje se mislilo da je rešeno Prvim balkanskim ratom, i dalje postoji“, naveo je Vojvodić.