Debata: Jaz između siromašnih i bogatih uporište nepoverenja u demokratiju

Vesti 14. sep 201921:33 > 21:44
Promo

Sve veći jaz između siromašnih i bogatih jedno je od glavnih uporišta nepoverenja u demokratiju, zaključak je debate "Da li je i gladan čovek građanin?", koju je organizovao Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) u okviru Festivala demokratije.

Najveći problem se trenutno dešava sa srednjom i srednje nižom klasom, koje se bune jer su imali razloga da očekuju više u odnosu od onoga što se sada ostvaruje, ocena je današnje debate, saopšteno je iz Crte.

U debati su učestvovali profesorka Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Jelena Žarković-Rakić, predsednica upravnog odbora Centra za ekonomske studije Kori Udovički i programski koordinator Inicijative A11 Danilo Ćurčić. 

„Ne možemo oduzeti pravo glasa najugroženijima, jer se smatra da su oni doveli na vlast predstavnike kojima većina nije zadovoljna, jer često siromašan sloj građana u izbornoj utakmici nema priliku da čuje jasan stav o svojim problemima“, složili su se učesnici diskusije.

„U poslednjih trideset godina procesi kao što su globalizacija i seljenje radnih mesta doveli su do toga da nekadašnje srednje klase stagniraju, a da oni koji se nalaze na vrhu lestvice sve više grabe i napreduju“, istakla je Žarković-Rakić.

Ona je dodala da kada se porede evropske zemlje sa Velikom Britanijom i Amerikom, vidi se da zemlje Evrope koje su razvijene nalik državi blagostanja vode računa o svojim građanima koji ostaju bez posla. To nije slučaj sa Amerikom i Britanijom, rekla je Žarković-Rakić i naglasila je da građani koji su gubitnici ovih ekonomskih procesa upravo predstavljaju potencijalne glasače koji podržavaju bregzit i Trampa. 

„Jeste period globalizacije preovladao u kome plate drže pod kontrolom konkurencije sa istoka. Ali zaboravljamo da upravo ta jeftina radna snaga isporučuje veoma jeftine proizvode, ono što je jednoj radničkoj klasi neophodno za svakodnevni život, od igračaka do odeće i ostalih stvari“, podsetila je Kori Udovički. 

Ovime dobijamo ceo jedan novi dijapazon proizvoda koji postaju sve više dostupni, dodala je ona i zaključila da se zato to kontinuirano siromašenje ne može uočiti tako brzo.

Promo

„Istina je da posle 80-ih i 90-ih godina sindikati postaju zaštitnici zaposlenih umesto da budu glasnogovornici svima onima kojima treba posao“, rekla je Udovički.

Ona je dodala da se menja i tehnologija rada, i da sve više nastaje populacija koja nije ni kapitalista ni tradicionalni radnik, a posle 2009. godine i u celom tom periodu, po njenim rečima, postalo je jasno da jedan proces predugo traje, da počinje političko prestrojavanje koje treba da predstavlja društvo koje ima čvrstu političku strukturu.

Danilo Ćurčić je istakao da je pitanje ekonomskih i socijalnih prava jeste dodatno poljuljano nakon svetske ekonomske krize i da su ljudi postali besni, po njegovim rečima, uglavnom oni koji su platali veću cenu, sa manjom moći u društvu.

„Dolazi do toga da se ekonosmka i socijalna prava građana dodatno urušavaju ne samo u Srbiji, već i globalno. Na koji to način utiče na ostvarivanje političkih prava, jeste da nastaje nova vrsta novoglasačkog tela pogotovo mladih koji su dosta progresivniji“, rekao je Ćurčić. 

On je zaključio da je socijalna pomoć nekim ljudima u Srbiji teško dostupna, mali broj doće do potpunosti do nje i podsetio na to da nisu najsiromašniji ti koji samo uzimaju od sistema, jer sa druge strane ekonomske politike rasipaju novac na druge stvari i vrlo je upitno kako se uspeva da se manipuliše ugroženom masom, kaže se u saopštenju.