Državna tajna: Različiti aršini za različite članove društva

Vesti 05. avg 201918:52 > 18:53
N1

Državna tajna može da se skine u javnom interesu. Ali, šta se u Srbiji definiše kao javni interes? Slučaj prisluškivanja pokazuje različite aršine za različite članove društva.

Proteklih dana najviše reči bilo je u vezi sa tim ko ima pravo da skine oznaku tajnosti za poverljivih dokumenata. Ali, sve u vezi za prisluškivanjem predsednika Srbije, ali i drugih aktera u političkom životu otvorilo je i još jedno važno pitanje: Šta je interes javnosti u ime kog se razotkrivaju poverljive državne tajne?

POVEZANE VESTI

I da mu zakon ne dozvoljava predsednik Vučić bi, kako kaže, opet neke dosijee i zvanične izveštaje BIA sa oznakom „državna tajna“, čitao u jutarnjem programu Pinka.

Ipak, poziva se na član 26. Zakona o tajnosti podataka, u kom se navodi: „Narodna skupština, predsednik Republike i Vlada mogu sa pojedinih dokumenata opozvati oznaku tajnosti, bez obzira na stepen tajnosti, ako je to u javnom interesu ili zbog izvršavanja međunarodnih obaveza.“

„Ali sam sklonio samo ono što se tiče mene“, rekao je Vučić u subotu posle obilaska radova na Trgu Republike u Beogradu.

Da je to u javnom interesu nije saglasan nekadašnji predsednik Boris Tadić i poziva Tužilaštvo da sada otvori sva dokumenta.

„On je svoj lični interes, jer se našao u stupici, jer je sam sebe optuživao za krivična dela, poistovetio sa javnim interesom“, ocenio je Tadić.

Fonet/Nenad Porpević

Novinar Pinka je na Tadićevoj konferenciji podsetio da je Vučić rekao da je čitanje tajni javni interes zato što ga je opozicija optuživala da je on prisluškivan zbog veza sa kriminalcima.

„Sada ste zakopali Aleksandra Vučića, kao što on sebe zakopa na konferenciji za štampu, sada ste ga vi sa televizije Pink zakopali, odgovoriću Vam ali ćete morati da objavite, ako nećete vi, objaviće neko drugi. Nije objavio imena kriminalaca, već samo obaveštajaca, on je selektivno objavljivao imena sa kojima je komunicirao, a zašto je selektirao, pa nije hteo da se vidi sa kim je još komunicirao. Ko je bio na merama, ne samo obaveštajci, ekstremisti, nego i kriminalci. Zašto kriminalci, pa zato što su finansirali kampanju Aleksandra Vučića. Koji? Pa otkrićemo sada kroz ovaj tužilaški proces“, najavio je Tadić.

Tajna je ili javni interes – da li se danas prisluškuje opozicija? Članovi Inicijative „Ne davimo Beograd“ primetili su 2016. godine, dok su protestujući tražili odgovornost vlasti za rušenje u Savamali, da koju god akciju dogovore telefonom, tamo gde se pojave, već ih čeka i policija.

Dobrica Veselinović iz Inicijative „Ne davimo Beograd“ kaže da su ih danima pratile, fotografisale i snimale nepoznate osobe u civilu.

„Mi smo tražili od policije i Telekoma Srbije, gde su nam bili brojevi, da li smo pod određenim merama prisluškivanja, ali su nam rekli da su te informacije državna tajna“, ističe Veselinović.

N1

Ne samo da se oznake „državna tajna“ sada ad hoc skidaju, već se i ad hoc stavljaju, kaže novinarka BIRN-a Ana Novaković koja godinama pokušava da otkrije koliko je novca građana Srbije potrošeno i od koga je kupljeno više od 700 policijskih „škoda“.

„U slučaju tih ‘škoda’ od pre dve godine, pre tačno dva meseca je Upravni sud doneo presudu u korist BIRN-a i rekao Vladi Republike Srbije: ‘Molim vas da dostavite BIRN-u zaključak kojim ste nabavku ‘škoda’ proglasili tajnom’. I ja sam tražila, a Vlada kaže: ‘A, ne! I zaključak kojim smo nabavku proglasili tajnom, je tajna'“, kaže Novaković.

Između ostalog oznaka „tajna“ stavljena je i na nabavku novih 80 automobila za policiju, državna tajna je i zašto je MUP slao svoje pripadnike u Potočare kod Srebrenice, te je, zato što su o tom govorili u medijima i njihovo suđenje zatvoreno za javnost, tajna je i kupovina aviona za Vladu Srbije, a i koncesija aerodroma.