Marković o Oluji: Nije dobro da rođendan jedne države bude etničko čišćenje

Vesti 01. avg 201909:46 > 09:47
N1

"Problem je zvanični karaklter koji se daje Oluji i što je Oluja za Hrvatsku državotvorni praznik, dok je za Srbiju to dan kada je nestao narod. Meni je žao što Hrvatska insistira na tome kao na svom rođendanu, a ima bolje datume", smatra istoričar Predrag Marković.

„Najslavnija je Bitka na Sutjesci, gde je pogunulo više Dalmatinaca nego Crnogoraca, ali problem je što je to bila borba jugoslovenskih naroda, a desnica želi da se distancira od svega što ih povezuje s drugim narodima. To je mnogo svetliji način borbe. Mogu dve strane da imaju različitu istoriju, primer je Nanking. Japanci to zovu incident a za Kineze je masakr. U Evropi je drugačije, 9. maj i Dan D obeležavaju i Nemci, za Evropu bi bilo bolje da se obeležavaju manje konfrontirajući datumi. Nije dobro da rođendan jedne države bude etničko čišćenje“, smatra Marković.

Profesor na katerdi za istoriju Filozifskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Hrvoje Klasić smatra da se Oluji mnogo veći značaj daje u Srbiji nego u Hrvatskoj i da to ne treba smatrati „rođendanom“, jer je, osim u Kninu, u ostalim hrvatskim gradovima prazno.

„Meni je problematično s Olujom to što jedan u nizu događaja o kome se ne želi čuti puna istina. Za Hrvate je to legitimna akcija, ali niko ne gleda ono što se desilo pre i posle. Ja ukazujem na potrebu obeštećenja Srba, na komemoraciju žrtvama, i o tome sam često govorio na predavanjima i u Beogradu. Ali kad sam isto postavio pitanje –  šta se vi govorili kada su to radili komšijama hrvatima 1991? Zašto nemate iste aršine kada su u pitanju ljudski životi? U sali je nastao muk. To je ključno, nećemo se mi nikada složiti“, smatra Klasić.

Zato treba da radimo na tome da slušamo i uvažavamo druge, kaže Klasić.

„Govori se o progonu Srba, ja mislim da je hrvatskom vođstvu bilo drago što odlaze. Odlazak Srba počenje uoči Oluje, imamo naredbe iz 4. avgusta o tome, ali to ne umanjuje žrtve. Pričao sam sa ljudima, znalo se da se odlazi. Nemoguće je da za zločine u Oluji imate samo jednu ili dve presude. Naši političari nemaju viziju budućnosti i zato se vraćaju u prošlost. Francuski i nemački političari su imali viziju kako građani bolje da žive i oni nisu imali potrebu da se vraćaju prošlosti. Napši političari ne daju perspektivu, jedino što nas drži nije ko koliku ima platu, već što se vraćamo u prošlost“, dodaje Klasić.

Predrag Marković je istakao da Srbija odavno učestvuje u komemoracijama u Vukovaru.

„Ako gledamo na duže staze, hrvatske izbeglice su se vratile kućama, a posledica Oluje je da se srpska zajednica nije vratila. Sigurno je bilo patnje na obe strane. Ali na duge staze Oluja je izbrisala jednu zajednicu“, rekao je.

On smatra i da političari odgovaraju na signale iz biračkog tela, kao i da u nekim grupama u narodu postoji netrpeljivost, pre svega među veteranima u Hrvatskoj, i da onda političari u borbi za glasove pokušavaju da ugode ekstremističkim grupama.

„Nije slučajno da je Slovenija najbogatija, oni nemaju problem s nacionalizmom. Uspešne države se ne osvrću na prošlost, to treba ostaviti istoričarima, a budućnost treba da bude na programu života građana“, naglašava Marković.

N1

Hrvoje Klasić je dodao da su narodi mnogo spremniji na pomirenje i da rade na tome.

„Umesto da pronalazimo datume koji će slaviti uspehe, mi biramo pobede, a tu ima i poraženih. Ja sam često u Beogradu i vidim saradnju koja je jako dobra, ne mogu se te veze izbrisati, one traju vekovima. Postoje crne mrlje, ali ima više primera međuljudskih odnosa koje treba naglašavati“, kaže Klasić.

Govoreći o radu Tribunala u Hagu, Marković je rekao da je jedina korist tog suda to što je skupljeno na milione dokumenata, dok Klasić navodi da je problem Haga u tome što su svi bili na strani suda dok je lovio druge.

„Neprinicipijelan je, ta trgovina, puste jedne hrvatske generale, a onda oderu Hrvate iz Bosne. Jedini princip tog suda je da ko je sarađivao sa SAD je imao šanse da se izvuče“, naveo je Marković.

„Hrvatskoj je bio ok dok su se lovili Srbi, postao je problematičan kad su počeli da love Hrvate. Ali to što danas nemamo presude za Pavelića i Hitlera ne znači da oni nisu bili zločinci. Pravosuđe Haga je imalo dobru nameru. Imamo hiljade stranica dokumenata koje će jednom istoričaru da kažu šta se dogodilo i ko bi trebalo da bude odgovoran bez obzira da li se pravna struka slaže i li ne“, dodao je Klasić.

Klasić je zaključio da je Oluja samo jedan dan u godini kada se najviše priča o tome ko će pevati i da se ne slavi kao ranije.

„Bitno je da ostalih 364 dana u godini razvijamo prijateljske odnose, a taj jedan dan… I drugi narodi ga imaju, kao kada je godišnjica Hirošime ili Drezdena, ja bih voleo da se priča o obeštećenju, da predsednica i premijer odu na mesta stradanja Srba. Da Vučić ne negira ono što je govorio u Glini, nek se i on suoči“, kaže Klasić.

„Mislim da se Srbija dosta suočila s prošlošću, kod nas je veliki broj ljudi optužen za zločine. Treba imati poštovanje za sve žrtve, ali da Hrvatska pokaže više razumevanja za povrtatak Srba, oni mogu da se vrate, ali država ih ne podstiče“, rekao je Marković.