Alimpić o Statutu: Decentralizacija samo na rečima, opštinama nije veći budžet

Vesti 25. jul 201917:56 > 17:57
N1/arhiva

"Interesantno je da je budžet Beograda povećan za oko pet odsto, ali budžeti svih gradskih opština nisu povećani i to je čudno. Jer je to bilo neophodno i logično. Ako se kaže da opštine dobijaju nove nadležnosti, kakve su to nadležnosti koje su besplatne", smatra bivši predsednik Skupštine grada Zoran Alimpić.

Skupština grada Beograda usvojila je izmene Statuta grada Beograda, koje će, kako je rekao zamenik gradonačelnika Goran Vesić, omogućiti da se efikasnije rešavaju problemi građana. Šef odborničke grupe Saveza za Srbiju u Skupštini Beograda Nikola Jovanović izjavio je, s druge strane, da promena Statuta Beograda nema nameru da da veća ovlašćenja gradskim opštinama, već ima za cilj da ograniči Gradsku skupštinu i odbornike da kontrolišu rad gradske uprave, gradonačelnika i Gradskog veća.

Alimpić je dodao da po svim statutima lokalne vlasti treba da dobiju onaj deo budžeta kolike su i nadležnosti.

„To znači da je ovde izvršena centralizacija, barem u fiskalnom smislu. Ta čuvena decentralizacija je samo na rečima, nisam uspeo da nađem nijednu nadležnost koju Beograd nije imao. U pitanju je čak centralizacija, jer opštine gube mnog nedlženosti, gube poslovni prostor, da imaju građevinsku inspekciju, centralnim opštinama se čak uzimaju nadležnosti koje su uvek bile lokalne, kao što su tezge, kiosci, reklamni panoi… To što se radi je suprotno od onoga što se priča“, navodi Alimpić.

On kaže i da je „silna“ priča o Statutu grada sakrila neke tačke dnevnog reda, jer, kaže, građani ne mogu da vide o čemu se odlučuje jer nema dovoljno primeraka materijala. Dodaje da je potrebna veća participacija građana, kako bi znali o čemu se odlučuje.

„Da ih ne probudi odjednom zvuk motornih testera, jer je njihov parkić proglašen za građevinsku parcelu, to će se dešavati i na Avali, imate odluku o planu izgradnje mosta između Novog Beograda i Ade, koliko će šume biti prokrčeno za to, o tome građani moraju da budu obavešteni. Uvodi se još jedan namet koji se zove tretman smeća, plaćaćemo više, a to je spaljivanje otpada. To je ogromna pljačka i to niko ne pominje. Ta spalionica će i zagađivati. Tu je i novi urbanistički plan za Bezistan, piše da će biti učinjen privlačnijim za turiste, ali finansijer tog plana nije Beograd već privatno preduzeće koje je registrovano za piće, čiji je vlasnik desna ruka vlasnika TV Hepi, što izaziva strahovanje da će Bezistan da postane kafana“, rekao je.

Zato, smatra Alimpić, najavljene odluke treba staviti na sajt da bi se znalo o čemu se glasa.

Bivši predsednik Skupštine grada je istakao da se na sajtu Državne revizorske institucije može naći izveštaj o završnom računu Beograda za prošlu godinu u kome se vide velike nepravilnosti.

„Revizor je rekao da novac kojim građani plaćaju prevoz, a to je osam milijardi prošle godine, da to nije novac koji pripada gradu već pripada prevoznicima. Oni su to stavili u budžet i predstavili kao veće gradske prihode. Ako je revizor dao preporuku da se to ispravi, zar nije rebalans bio prilika da se to ispravi. To je kršenje zakona. DRI je ranije podnosila krivične i prekršajne prijave. Đilas je platio neke kazne jer su plate vaspitačica bile previše visoke. Zašto sada ćute?“, kaže Alimpić.

Mi više nemamo gradske nezavisne institucije, smatra Alimpić.

„Demokratija u Skupštini ne postoji, mediji su blokirani, građani ne znaju šta gradska vlast odlučuje i šta im se sprema. Potrebno nam je oslobađanje medija i veće učešće građana“.

Novinarka Nove ekonomije Ivana Pavlović kaže da su gradske vlasti rebalans gradskog budžeta objasnile kao odraz pojačane građevinske aktivnosti, da taj prihod dolazi od naplate prodaje zemljišta, taksi i nepokretnosti u vlasništvu grada.

N1

„Kad to ukrstite s nekim drugim izveštajima institucija, imate upozorenje da je građevinska aktivnost najveći izvor pranja novca. Ovo što se dešava na ulicama Beograda, jedan deo je legalan, međutim veliki broj tih kranova je nepoznatog porekla i svi ti investitori su morali da navabe građevinske dozvoile u skladu sa zakonom i taj prihod se pokazuje kao povećani“, kaže Pavlović.

Ona rebalans budžeta naziva „duing biznis rebalans“.

„Pre nekoliko meseci ministarka Zorana Mihajlović je prozvala gradsku upravu zbog zastoja u izdavanju dozvola, koji je povezanas pozicijom Srbije na Duing biznis listi, a naša vlast je provalila indeks, jer vas malo napredovanje gura, a jako lepo izgleda kada napredujete. U izveštaju imate podatak da je Sekretarijat za urbanizam napustilo 10 odsto zaposlenih iz čega mogu da zaključim da je pozadina ove decntralizacije i davanje ovlašćenja za dozvole opštinama samo da se ubrza taj proces i građevinske aktivnosti, što ide u prilog da se pomerimo na toj listi“, kaže ona.

Što se tiče participacije građana tiče, Ivana Pavlović misli da će situacija biti još gora, jer je vlast za 20 odsto smanjila izdvajanje novca za rad Skupštinem a za toliko povećali sredstva za rad izvršne vlasti.

„U budžetu se jasno vidi da su smanjena izdvajanja za zaštitu životne sredine i to na uštrb tretiranja otpada i zaštite biljaka i životnja u gradu. Pohvalno je što su socijalna i davanja za obrazovanje veća. Onda imate tog najskupljeg vrapca na Adi, koji košta više od milion dinara i neko mora da obrazloži zašto je to prioritet. Kad pogledate konkursnu dokumentaciju, Grad je tražio baš takav izgled i jasno je da je reč o nameštenom tenderu. Pored toga, da li su prioritet jarboli i zastave ili je prioritet da građani imaju pristojnu zdravstvenu stanicu“, dodala je ona.