Beširi: Kada tajne službe nisu bile pod kontrolom imali smo ubijenog premijera

Vesti 13. jul 201911:44 > 11:45
N1

Poslednji put kada nismo imali civilnu kontrolu nad službama bezbednosti imali smo rat devedesetih i imali smo na kraju ubijenog premijera. Ako tajne službe nisu pod kontrolom nemamo garanciju da nam se to neće ponovo dogoditi, rekao je u Novom danu da N1 Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove.

Odgovarajući na osnovno pitanje koga i zašto u Srbiji BIA prisluškuje, koje je postavio i Institut za evropske poslove, Beširi ponavlja da se podaci BIA i Višeg suda, koji jedini može da odobri posebne mere, to jest praćenje i prisluškivanje, značajno razlikuju.

Obrazloženje ovakve stuacije može biti trojako, napominje gost Novog dana. Prvo je krajnji nemar u vođenju statistike u obe institicije. Drugo je namerno davanje različitih podataka kako bi se stvorila konfuzija. Treće se sastoji u tome da Viši sud daje odgovor o tome koliko je predloga za praćenjem odobrilo, a da razlika nastaje zbog toga što jedan predlog može da podrazumeva više osoba ili brojeva telefona za prisluškivanje.

I u tome se krije opasnos zloupotrebe ističe Beširi, jer sud nema nikakvog načina da proveri i utvrdi da li, na primer, sva četiri predložena broja telefona pripadaju navedenoj osobi, ili je uz tri stvarna dodat i četvrti borj telefona koji pripada nekome drugom i ko će se tako prisluškivati uz odobrenje, ali bez znanja suda.

Osvrćući se na izjave da političara koji zastupaju tezu da javnost ne treba da zna podatke o praćenju, a da novinari ne treba da postavljaju pitanja, Beširi ističe da se pitanja ne postavljaju samo u autoritarnim režimima.

Beširi podseća da pored ovakvog načina praćenja, postoji i ono neformalno, a to su zadržani podaci o tome sa kim ste razgovarali i koliko su ti telefonski razgovori trajali. Tim podacima se kod jednog provajdera pristupilo 200 hiljada puta.

„Nemamo nikoga u ovoj zemlji ko bi to mogao da proveri“, napominje Beširi.

BIA je statistiku o praćenju proglasila za strogo poverljivo, ali je posle rešenja poverenika dostavila podatke Institutu. Beširi kaže da je istorije u Srbiji pokazala da kada ne postoji nikakva kontrola, službe bezbednosti mogu biti zloupotrebljene.

„Demokratska od nedemokratskih društava se razlikuju po tranasparentnosti javne uprave“, kaže Beširi i dodaje da ne postoji nikakva kontrola ni efektivna ni efikasna, iako zakon predviđa da tajne službe kontroliše parlament, odnosno skupštinski Odbor za kontrolu službi bezbednosti.

Izveštaj o kapacitetima ovog odbora pokazao je da članovi odbora nemaju ni formalnog obrazovanja, ni ti kapaciteta da obavljaju kontrolu. On podseća da se na čelu odbora nalazi lider radikala Vojislav Šešelj, da je njegov član direktor Srbijagasa Dušan Bajatović koji se nikada ne pojavljuje na sednicama. Tu je i Dragan Šormaz bez ikakvog fakultetskog obrazovanja, ali i poslanica SNS kojoj u biografiji piše da je novinarka, a za koju Beširi tvrdi da prema pisanjima medija studira Učiteljski fakultet.

„Kod nas provera izgleda tako što se grupa iz odbora okupi u BIA i uđe u jednu prostoriju gde se nalazi kompjuter, a predstavnik BIA kaže izvolte. Ako nemate veštine kako da izvršite kontrolu, vi to ne možete da uradite. Kontrola se završava tako što BIA dostavi izveštaj koji bude tajna za one van odbora, odbor to primi k znanju i tako se završava cela kontrola i to nije dobro“, ističe gost Novog dana.

On kaže da je gori primer od BIA samo VBA, koja je na upit o praćenju odgovorila da oni takve podatke nemaju.

„Imamo dopis od VBA koja kaže da ne poseduje informacije o broju ljudi koje je stavila pod mere. Mi smo sumnjali u tu informaciju, tužili smo ih upravnoj inspekciji koja je dostavila identičnu informaciju. To je presmešno“, rekao je direktor Instituta za evropske poslove.