Sud: Tužilaštvo nije našlo dokaze za sve koji su počinili zločin u Lovasu

Vesti 20. jun 201918:21 > 18:24
N1

Izricanjem zatvorskih kazni u trajanju od četiri do osam godina završeno je izricanje druge prvostepene presude za zločine nad civilnim stanovništvu u mestu Lovas u Hrvatskoj. Međutim, kako je naveo sud, Tužilašvo za ratne zločne propustilo je da pronađe dokaze kako bi bili procesuirani svi oni koji su zločine i počinili.

Ukupno je na 47 godina zatvora osuđeno osam pripadnika dobrovoljačkih jedinica JNA i paravojnih formacija. Oni su osuđeni za mučenje i ubijanje 28 stanovnika sela Lovas tokom oktobra i novembra 1991 godine.

Željko Krnjajić osuđen je na šest godina zatvora, Milan Devčić na osam godina, Darko Perić i Radovan Vlajković na po pet godina, Radisav Josipović kažnjen je sa četiri godine zatvora, Saša Stojanović sa sedam, Jovan Dimitrijević šest i Zoran Kosjer sa šest godina zatvora.

Sud je naveo da su kazne niže nego na prethodnom suđenju, jer su ograničene visinom prvih kazni, ali i činjenicom da Tužilaštvo nije dokazalo sve radnje koje je u optužnici navelo.

„Odluka je doneta na osnovu odbrana okrivljenih, iskaza svedoka koji su preživeli Lovas, medicinske dokumentacije o povredama preživelih, kao i zapisnika o ekshumaciji žrtava tih zločina. Oni su bili svesni nezakonitostii posledica koje mogu nastupati, kao i da se radilo o licima koja nisu učestvovala u neprijateljstvima, već su kao civili uživali zaštitu“, naveo je sud u obrazloženju presude.

Odbranama okrivljenih sud u najvećoj meri nije poverovao, smatrajući da su ih svi iznosili u pokušaju da izbegnu sosptvenu odgovornost za zločine.

„Ja sam isto bio žrtva u tom incidentu, jer ja sam se našao sa tim civilima jadnima isto u tom minskome polju“, rekao je osuđeni Zoran Kosjer.

Sud je naveo da su za presudu bile značajne naredbe komande brigade koja je delovala u tom području za pripremu i izvršenje napada, kao izveštaji o obavljenim akcijama. Ključnim se smatra naredba koju je izdao komandant II motorizovane brigade JNA Dušan Lončar u kojoj se navodi da je potrebno „blokirati ivice sela, delovati po objektima, a potom izvršiti njegovo čišćenje od pripadnika Zbora narodne garde i Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, kao i stanovništva koje je neprijateljski nastrojeno“.

Zbog te naredbe je Fond za humanitarno pravo pre tri godine podneo krivičnu prijavu protiv Lončara, ali se o njoj Tužilaštvo nikada nije izjašnjvalo.

Ne samo ignorisane prijave, već je i trajanje sudskog postupka uticalo na to da se izgubi poverenje u pravosuđe. Ali i nesposobnost tužuilaštva da obezbedi dokaze i optuži sve odgovorne, pa i da utvrdi tačan broj žrtava

„Strašno je što zbog preteka vremena i aljkavosti u radu porodice nikada neće dočekati pravdu, strašno je što među optuženima bilo nesporno koliko je ljudi smrtno stradalo“, rekla je Marina Kljajić iz FHP.

Zločini u Lovasu počinjeni su 1991 godine, prvo artiljerijskim napadom na selo, a potom paljenjem i pljačkanjem kuća, zadržavanjem, mučenjem i ubijanjem stanovnika. Jedan od najgorih zločina dogodio 18. oktobra 1991. godine kada je gupa od oko 50 ljudi poterana kroz minsko polje.

„Ovde su osuđni pripadnici lokalnih milicija i lokalnih vlasti, ali i JNA, odnsno dobrovoljačkih postrojbi. Pokazuje kako je išao rat u Hrvatskoj i kako su ubijani civili“, rekao je Eugen Jakovčić medijski koordinator u Documenti – Centru za suočavanje s prošlošću, bivši novinar i aktivist za ljudska prava.

Optužnica protiv 14 pripadnika JNA i paravojnih formacija za zločine nad 69 žrtava podneta je 2007. Suđenje je počelo naredne godine, okončano je 2012, ali je poništeno i vraćeno na početak. Novo suđenje počelo je 2014, ali je ubrzo prekinuto, da bi 2016. počelo treći put. Tada se na optužnici našlo devet ljudi, od kojih je proitiv jednog u međuvremenu razdvojeno, a broj žrtava je smanjen na 28.