Protest zaposlenih u visokom obrazovanju, traže kolektivni ugovor

Vesti 08. jun 201918:04 > 18:30
N1

Sindikat obrazovanja Srbije organizovao je protest zaposlenih u visokom obrazovanju jer su, kako kažu, nezadovoljni što Vlada Srbije odlaže potpisivanje kolektivnog ugovora. Iako je odziv na protestu bio mali sindikati su uvereni da će vlada imati sluha za njihove zahteve.

Iz ministarstva prosvete poručuju da će kolektivnog ugovora biti, ali da se čeka mišljenje Ministarstva finansija.

POVEZANE VESTI

 Prosvetari ponovo na ulici, tačnije u hladovini jednog drveta na Trgu Nikole Pašića. Ovog puta zbog, kako kažu, problema u visokom obrazovanju. Čekaju četiri godine na kolektivni ugovor.

„U visokom obrazovanju radi 17 hiljada ljudi 50 odsto je nenastavno osoblje, ovo je nemar države u visokom obrazovanju u smislu socijalnih privilegija koji ostali imaju u obrazovanju“, kaže Valentina Ilić iz Sindikata obrazovanja Srbije.

N1: Kažete da ima 17.000 zaposlenih. Kako komentarišete ovako mali odziv na protestu?

„Mogu da kažem da će ovo dobiti nekog odjeka i prosto ćemo u oktobru pokušati ponovo da se oglasimo ukoliko kolektivni ugovor, po rečima ministra, ne bude bio potpisan za vrlo kratko vreme“, rekla je Ilić.

A za vrlo kratko vreme oglasio se ministar prosvete Mladen Šarčević.

„Posebni kolektivni ugovor za više i visoko obrazovanje jе u izradi i biće uskoro potpisan u dogovoru sindikata i Ministarstva prosvete, ali tek kada se dobije mišljenje Ministarstva Finansija“, navodi se u saopštenju.

„Morate se složiti da ako se vi za nekoga borite da mu poboljšate materijalni položaj i kada je prvi put protest visokog obrazovanja se organizuje oni ne dođu, pri čemu su obavešteni svi, znači ja sam danas rezigniran“, rekao je Dejan Micković iz Sindikata obrazovanja Srbije.

Borba za bolji materijalni položaj u visokom obrazovanju je, sudeći po saopštenju Ministarstva prosvete, kako navode, neumesna. „Nije solidarno da sindikati u visokom obrazovanju traže isto što je omogućeno zaposlenima u predškolskim ustanovama i osnovnim i srednjim školama jer je činjenica da oni imaju manje plate. DRI ustanovila je da mnogi fakulteti i pojedini zaposleni na njima daju sebi plate od više stotina hiljada dinara“.

„Ako postoji jedan određeni broj ljudi, pedesetak dekana direktora visokoškolskih ustanova koje sebi daju enormne količine para plate i svojim rođacima itd. onda je to sistemsko rešenje koje je stvar određenih organa i ministarstava“, rekla je Ilić.

U saopštenju ministarstva prosvete navodi se da baš zato u kolektivnom ugovoru mora da se precizira ko šta finansira, ali i tvrdi da visokoškolske ustanove imaju sopstvene prihode.

„Mije korektno pominjati ta sopstvena sredstva kada je dužnost, po mom dubokom uverenju, države da obezbedi oni osnovnu cenu rada za sve zaposlene u obrazovanju, uključujići i visoko obrazovanje. Nije logično da spremačica u visokom obrazovanju ima manju platu od spremačica u srednjim i osnovnim školama“, naveo je Micković.

Zbog toga je i još jedan zahtev sindikata da se izjednače osnovice jer su u visokom orazovanju one niže za devet odsto.