Blagojević: Novca za pomoć posle poplava ima, izgradili smo sistem

Vesti 06. jun 201921:01 > 21:03
N1

"Novca ima svakako, pomoć ide preko Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima od 2014, a naročito kada su u pitanju stambeni objekti moramo jako brzo da postupamo. Tu smo izgradili sistem i radimo veoma brzo", poručio je direktor Kancelarije Marko Blagojević u emisiji 360 stepeni.

POVEZANE VESTI:

Marko Blagojević kaže da situacija u Srbiji nije ista kao prilikom poplava 2014. godine jer, navodi, tada je vanredno bilo u 119 opština, a sada je u 22.

„Sada je šteta 25 miliona evra, svako poređenje s 2014. nema utemeljenje. Ja sam mnogo puta ponovio šta je urađeno, rekao sam da je Srbija bezbednija i spremnija kada je reagovanje u pitanju, ali da ne možemo da kažemo da je Srbija bezbedna i da nam puno para treba da bi bili bezbedni“.

On je naglasio da će veliku promenu napraviti Zakon o smanjenju rizika od katastrofa, koji uvodi nekoliko novih instituta, snaži odgovornost lokalnih samouprava, ali i uvodi neke sankcije koje ranije nisu postojale.

„Sada država po zakonu ima pravo i obavezu da se uključi u kontrolu. Lokalne samoprave imaju obavezu da urade procenu rizika, ali nisu to radile jer nije bilo sankcija. Lokalna samouprava sada ima obavezu izrade plana smanjenja rizika i sankcije za nepostupanje po obavezi da bude izrađen takav plan. Stvari se menjaju, 2014. nije postojao sistem, sada ga ima. Nije postojao sistem za odbranu, prevenciju, sada je potpuno druga priča“, navodi Blagojević.

Na pitanje da li je reakcija države bila adekvatna, jer pojedini građani kažu da ih niko nije obišao i da su se sami organizovali, Blegojević je istakao da je reagovanje odgovornih tela koja su nadležna u poplavama za svaku pohvalu, pre svega Sektora za vanredne situacije i  Srbijavoda.

„Popravila se situacija po pitanju resursa. Mi sada radimo na izradi mapa rizika. Od pre godinu dana avion nadleće Srbiju i snima teren, prave se mape na osnovu kojih se predviđa u kojoj meri će i gde reke plaviti. To pomaže da u situaciji planirate reagovanje. Ako niste sigurni odakle će voda da stigne, ne možete da planirate alokaciju resursa. Sektor za vanredne situacije je bolje opremljen nego do 2014, biće još bolje opremljen s obzirom na opremu koja će stići i broj ljudi. Reagovanje danas je bolje na svaki način, opremljenost, komunikacija je bolja. Sada postoji sistem koji treba da se jača“.

Naglasio je da je u nekim mestima za 45 minuta pala jedna šestina ili jedna sedmina godišnje količine padavina, navodeći da kišna kanalizacija nije projektovana za tu količinu vode, ne samo kod nas, nego ni u svetu. Dodao je da se od 2014. radilo i da ima rezultata na terenu.

„Ako uložite 100 miliona evra u postrojenja i infrastrukturu, ako uradite to na preko 500 lokacija, onda mora da pokaže rezultate. I jeste pokazalo. Lučani, posle poplave iz 2014. su trpeli plavljenje sedam puta. Urađena je intervencija, napravljeno je pet brana. Padavine u novembru iste godine bez poplave. 2016. veći intenzitet padavina i za takvu obnovljenu infrastrukturu shvatite da nije dovoljna. Gradite nasip od 2 kilometra, uloži se 2,5 miliona evra, dođe vam voda i veća i vi nemate ni kap vode da se izlila u najgušće naseljeni deo Lučana. Guča koja je nizvodno, nov objekat iz 2011, nivo Bjelice dva metra viši od krune tog nasipa. Taj nasip se pokaže da nije dovoljan“.

Jedan od problema predstavljau i nerešeni imovinsko-pravni odnosi, zbog čega nije moguće da se izgradi još 140 metara nasipa.

„Ne radi se o iseljavanju već o ustupanju dela placa na kome treba podići objekat, 23 kuće ima u naselju, dve su pokazale otpor. Država to može da uradi na silu, a onda će ljudi da skoče što im se oduzima dedovina. Ko je putovao kroz Sloveniju zna da je na 12 kilometara bio autoput u po jednoj traci zbog nekog čoveka, da bi na kraju država donela leks specijalis i rešila to. Ta vrsta inata nije karakteristična za nas, mislim da će taj problem biti rešen, jer su ljudi videli kako im se to obija od glavu. To nisu porodice koje žive tamo, čini mi se da nisu zainteresovani za razliku od porodica kojima je to jedino mesto za život“.

Kišu ne možemo da sprečimo, nismo toliko napredovali

Napravili smo sistem i kruna je zakon usvojen krajem prošle godine, koji tretira i oblast prevencije i oblast reagovanja u vanrednim situacijama, ponavlja direktor Kancelarije.

N1

„To je jak i snažan temelj na kome može da se gradi, pre svega ulaganjem u resurse. Kišu ne možemo da sprečimo, nismo toliko napredovali. Kada vam se izliju tromesečne padavine i kada vam infrastruktura nije napravljena da apsorbuje te padavine, vi morate, ne samo da obnavljate, već da pravite novi način gledanja na taj problem“.

Snimak iz Novog Pazara, na kome se vidi kako bager prebacuje smeće nagomilano u nabujaloj reci sa jedne na drugu stranu mosta izazvao je lavinu komentara u javnosti. Nadležni u Novom Pazaru su rekli da su se na taj korak odlučili kako bi spasli most, jer je smeće zagušilo deo ispod njega i pretilo da ga ugrozi.

„Tom čoveku niko ne bi smeo da se smeje, on je radio ono što je morao. On je spasao most. Da je nastavilo đubre da se gomila, taj most je mogao da se sruši i da ga reka ponese i od njega napravi branu od koje bi se reka razlila i napravila katastrofu. Taj čovek je čep raščistio i spasio neku imovinu možda i neke živote. Pitanje je zašto je taj most tako napravljen. U Adranima ste imali specifičnu situaciju. Reka je nabujala i brza, ali je 2 metra ispod krune nasipa koji je u odličnom stanju. Onda vidite da reka udara u most koji je prenizak, voda se izliva i plavi. U Paraćinu su mostovi preniski i to je izazvalo plavljenje grada. Mi smo podigli 137 mostova, nijedan most nije pretrpeo oštećenje. A u lokalnim infrastrukturama ima hiljade mostova i svaki je pred rizikom“.

Na kritike da se 100 miliona evra ulaže u stadione, Blagojević odgovara da ljudi polaze od pogrešne premise da ulaganje u stadione znači štednju u drugim sektorima, što, kako kaže, nije tačno.

„Kad je prevencija u pitanju nije se štedeo ni dinar. Spremaju se novi projekti, novca ima, manjka nam vreme. Planiranje velikih projekata zahteva godine. Kancelarija je ulagala u obnovu, pa onda u prevenciju, pa onda u zdravlje, da bismo tek sad krenuli da ulažemo u sportsku infratstrukturu. Ne samo u stadione, već u fiskulturne sale, bazene, ja ne vidim šta je tu sporno. Naša sportska infrastruktura je takva da može da privuče samo najstrastvenije i hoćemo to da menjamo. Ulaganjem promovišemo zdraviji stil života“.