Aktivisti optužuju upravu Parka Fruška gora za neselektivnu seču šume

Vesti 06. maj 201916:43 > 19. maj 2019 19:32
N1

Više od tri hiljade ljudi je za nekoliko dana potpisalo peticiju kojom se traži hitno zaustavljanje, kako navode, neselektivne seče šume čiji je cilj, kažu, isključivo finansijsko poslovanje Nacionalnog parka Fruška gora.

Građani od nadležnog ministarstva traže da sprovede hitnu kontrolu u toj zaštićenoj prirodnoj celini i da inicira izmene zakona, dok u Nacionalnom parku odgovaraju – šuma se ne seče ni koliko bi trebalo.

Da li šuma opstaje zahvaljujući ili uprkos stalnoj seči drveća? Suprotna su mišljenja dela javnosti i onih čiji je posao da šumu štite. Po uzoru na grupu Odbranimo reke Stare planine, nastala je još jedna – za odbranu šuma Fruške gore.

„To su ljudi koji su svakodnevno, ili vikendima ili preko nedelje tamo i vide svojim očima da odjednom osvane gola ledina kod Vrdnika, kod Testere, kod Hopova“, kazala je Dragana Arsić, autorka grupe i peticije.

Takvih lokacija ima još. Zbog toga su pokrenuli peticiju kojom traže zaustavljanje, kako su naveli, nekontrolisane i neselektivne seče šuma. Za desetak dana potpise je dalo više od tri hiljade ljudi. Upravi Nacionalnog parka obratili su se zatim i zvaničnim dopisom.

„Mi građani želimo da znamo gde su rađene seče, da nam oni to dokumentuju. Znači, kada su rađene, na kojim površinama, koje vrste seča su rađene“, rekla je Arsić.

N1

Time upravi Nacionalnog parka, navode, daju mogućnost da demantuje sumnje građana u opravdanost i legalnost, kako kažu, enormne seče šume. A u upravi odgovaraju – ne seče se dovoljno.

„Mi kasnimo sa koliko bi trebalo to godišnje da se iseče, ti godišnji planovi“, izjavio je Konstantin Plužarević, pomoćnik direktora NP Fruška gora. Na pitanje znači li to da treba da se iseče i više nego što je sada slučaj, odgovorio je: „Da, trenutno je takva situacija sada“

Odnosno, od 120 hiljada kubnih metara, koliko iznosi godišnja norma, iseku, kaže, tek trećinu. Komentar stručnjaka da su postavljene norme prevelike za nacionalni park odbacuje, navodeći da su one dobre za šumu i da, zbog kašnjenja, na Fruškoj gori sada imaju problem sa prestarelim stablima. Pokazuje nam kako izgleda rezultat takozvanih seča obnove.

„Tu je pre par godina isečena sva velika stabla hrasta i ostalih vrsta drveća koja su bila. Evo sad, posle par godina, imamo vidite kako gustu i bez ijednog velikog stabla, čak čovek ne mođe ni da prođe kroz to, obnovljenu hrastovu sastojinu“, kaže Plužarević.

Seča zbog profita?

To će, kaže, uz odgovore na tražena pitanja, rado objasniti i građanima koji su im se sada po prvi put zvanično obratili. Ima odgovor i na zamerke da šumu seku zbog profita.

„Profit te šume što mi ovde imamo je jako mali i to se sve ponovo ulaže u šumu“, rekao je pomoćnik direktora NP Fruška gora.

A računica pokazuje da su u protekle tri godine, od korišćenja, odnosno seče šuma zaradili više od 815 miliona dinara, odnosno da je to svake godine činilo veći deo budžeta.

„Nacionalni park koji je prirodno dobro, osnovna delatnost zaštita prirodnih vrednosti, njima gazduje preduzeće koje zapravo ima cilj da prodaje šumu, to je apsurd. E, mi to želimo da izmenimo“, kazala je Dragana Arsić.

Da bi zaštitili šume od države će, kaže, tražiti izmene zakona. Upravo to će ih uništiti – odgovaraju u Nacionalnom parku i dodaju – ako se stane sa sečom, uslediće ekološka katastrofa.