Šćekić: Nema ni pet posto okolnosti da bi 13. april izrodio neki 5. oktobar

Vesti 09. apr 201908:19 > 08:20
N1

Novinar Jakša Šćekić kaže da je u istoriji Srbije bio jedan 5. oktobar, ali da danas nema ni pet posto okolnosti koje su dovele do njega da bi 13. april izrodio nešto slično. Smatra da ne postoji kritična masa, a opoziciji zamera što bira pogrešne teme i ruši predsednika Aleksandra Vučića na pitanju Kosova. "Problem je velika napetost u društvu".

Šćekić kaže da ne očekuje ništa veliko od mitinga opozicije najavljenog za subotu, ocenjujući da nema te kritične mase.

„U istoriji Srbije je bio jedan 5. oktobar, ali je bilo toliko okolnosti koje su dovele do 5. oktobra, danas nema ni pet  posto tih okolnosti, da bi 13. (april) izrodio neki 5. oktobar“, navodi.

Upitan da li opozicija ima neki plan, kaže – verovatno, dodajući da će tražiti, kao i do sada, ostavku predsednika Aleksandra Vučića, predsednice Vlade Ane Brnabić i predsednice Skupštine Maje Gojković. Ovi će reći – ne, nećemo, i to će biti vaganje i onda će, kako u Srbiji funkcioniše sve, vladajuća stranka i koalicioni partneri napraviti kontramiting i reći će – evo, vidite, kod nas je bilo više, dodaje.

Šćekić kaže da ne bi bilo dobro da demonstranti provale u Skupštinu, navodeći da će država obezbediti da do toga ne dođe.

Postoji razlika između ljudi koji šetaju subotom i ove opozicione trojke (Dragana Đilasa, Vuka Jeremića i Boška Obradovića), i vlast treba da porazgovara sa njima – ako neće sa „trojkom“, neka bar pričaju s ovim ljudima koji demonstriraju petkom i subotom, naveo je.

„Moj osnovni problem sa opozicijom je što ruše Vučića na pitanju Kosova, a ne ruše ga na pitanju sporosti evrointegracija, sporosti izgradnje države kao pravne države, vladavine prava“, naveo je. Smatra da opozicija bira pogrešne teme, dodajući da je Kosovo palo na peto ili šesto mesto interesovanja.

Gost Novog dana kaže da ono što nije dobro jeste velika napetost u društvu, „ne ovo između Vučića i Đilasa i Jeremića“. „Napetost je između ljudi, jer prvo – loše se živi“. Smatra da se sukob vlasti i opozicije prelio na društvo, zato što taj bolji život dolazi, ali isuviše polako, zatim zato što se u medijima suprotstavljaju ljudi i ideje, ali tako što se vređaju. Dijalog u Srbiji ne postoji, i kad postoji, to nije rasprava nego je nadigravanje ko ima više decibela u glasu, dodaje. Mediji sluđuju ljude, a od verbalne agresije se vrlo lako pređe u fizičku, ističe Šćekić.

„Najveći problem srpskih medija – ekonomisanje istinom“

U Srbiji se kad su u pitanju mediji, kaže, dešava isto ono što se događa u Evropi, a odavno u Americi – fragmentacija po političkim stavovima. I ljudi se opredeljuju da čitaju novine po svom političkom opredeljenju, dodaje. Međutim, kao najveći problem srpskih medija vidi ekonomisanje istinom. Pogledajte tabloide – koliko državnih udara smo imali do danas, koliko smo raketa dobili od Putina, koliko je CIA ili ruskih špijuna ovde, nabraja.

Šćekić navodi da tabloidi postoje i u Engleskoj, ali da oni ne ekonomišu istinu. Država i društvo moraju da postave granicu, kaže i navodi da kad je britansko društvo shvatilo da je „News of the world“ preterao, on je i zatvoren.

„U Srbiji nije u pitanju sloboda štampe, u Srbiji je anarhija štampe“.

Problem je veći, dodaje, javni servis – on je taj koji treba da bude brana i da bude objektivan, ali, ističe, u Srbiji je informativni program od doba komunizma bio u rukama vlasti.

O suđenju Simonoviću, dijalogu…

Danas je trebalo da počne suđenje nekadašnjem predsedniku opštine Grocka Dragoljubu Simonoviću optuženom da je naručio paljenje kuće novinara Milana Jovanovića. To se, podsećamo, dogodilo sredinom decembra. Simonović i njegov advokat nisu se pojavili na sudu, pa je suđenje odloženo. Četiri meseca je jako dug rok, kaže Šćekić, dodajući da je napadač na džamije na Novom Zelandu procesuiran par nedelja od tog zločina. „Ovde neko računa, da li namerno ili slučajno da građani imaju pamćenje kao pile između dva kljuca i da ćemo svi da zaboravimo šta je ovaj čovek uradio. Koliko je vremena prošlo od kad je uhapšen, a partija se nije oglasila“, naveo je.

Ističe da se medijima upravlja strahom ili parama za reklame, a kaže da je pretnji novinarima bilo uvek, podsećajući da je glava zaposlenima u B92 bila u torbi u vreme Miloševića.

Upitan da li očekuje da će Beograd biti izložen tolikom pritisku da sedne sa pregovarački sto sa Prištinom čak i ako ne budu ukinute takse, Šćekić je mišljenja da Vučić to ne bi mogao da politički preživi – da im napravi takav ustupak. „Onda bi morao da dobije drugi mnogo, mnogo veći ustupak, a neće ga dobiti. Veliki problem je što „unutrašnji dijalog“ o Kosovu nije ni uspeo, nije ga ni bilo. Za to vreme Priština gura svojim putem“, kaže gost N1.

Predsednik Kosova Hašim Tači raspisao vanredne izbore za gradonačelnike četiri opštine na severu Kosova, u kojima su predstavnici Srpske liste krajem novembra podneli ostavke. Šćekić kaže da to ne znači ništa i dodaje da ne veruje da će predstavnici Srpske liste izaći na njih.

„Curi vreme za bilo kakav dogovor, velika je šteta što Priština i Beograd nisu uspeli da se  dogovore, to je očigledno neko Prištini savetovao… Doći će na viši nivo i onda će lako da se dogovore, biće, kao što kažu ljudi, kako je vazda bilo – da se veliki dogovaraju preko malih. Onda će Vučić biti u problemu, zato jeste u pravu kad kaže da će od Kosova da zavisi da li će biti vanrednih parlamentarnih izbora ili ne“, navodi.

Šćekić je naveo i da premijerki skida kapu što se tiče digitalizacije i elektronskog poslovanja, navodeći da je tu napravljen veliki pomak, kao i u makroekonomskoj politici, ali dodaje: „Dok makroekonomska politika dođe na naš nivo (građana), mi ćemo da pocrkamo“.