Stoltenberg: Znam da su uspomene na bombardovanje u Srbiji bolne

Vesti 03. apr 201920:59 > 21:02
REUTERS/Carlos Barria

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da razume da su uspomene u Srbiji na bombardovanje i dalje bolne i da je za njega svaki gubitak života civila tragedija, ali je podsetio da je NATO od tada na Kosovu da garantuje bezbednosti svih stanovnika, uključujući tu i Srbe.

„Greške ne prebrajam. Naravno, uvek smo nastojali da izvučemo pouke iz prošlosti, iz naših misija i operacija“, izjavio je Stoltenberg u prigodnom intervjuu češkom javom radio servisu Radožurnal povodom 70. godišnjice osnivanja NATO.

Na pitanje o greškama koje su zapadni saveznici počinili tokom sedam decenija postojanja pakta, recimo bombardovanje Srbije koje se i danas osporava, Stoltenberg je rekao da kada je Balkan u pitanju ne treba zaboraviti da je NATO pomogao da se tu okončaju dva rata.

„Prvo rat u Bosni i Hercegovini gde smo bili svedoci zverstava i masakra u Srebrenici. A zatim smo videli nasilje nad civilima na Kosovu. Ni više od godinu dana diplomatskih napora nije vodilo ka zaustavljanju. I zato smo išli tamo, da pomognemo da se okonča to nasilje i ubijanje civila. Od tada je NATO na Kosovu i pomaže da se garantuje bezbednosti i štite svi stanovnici. Uključujući tu i Srbe“, rekao je generalni sekretar NATO.

POVEZANE VESTI

Jens Stoltenberg je govoreći o detinjstvu u Beogradu kazao da ima bliski odnos prema Srbiji i celoj bivšoj Jugoslaviji i da ga za njih vezuju sve same lepe uspomene i prijatelji tako da se mnogo puta u Srbiju vraćao.

„Tokom bombardovanja, sećam se, razgovarao sam sa svojim prijateljima koji su živeli u Beogradu i Srbiji. Smatram da je važno saznati direktno od pogođenih ljudi šta oni misle. Nije bilo jednostavno“, rekao je on. „Razumem da su uspomene na operaciju NATO iz 1999. godine u Srbiji i dalje bolne. Moramo, međutim, da imamo na umu da je cilj prisustva NATO bila zaštita života i sprečavanje nasilja nad civilnim stanovništvom. Svaki gubitak nevinih života jeste tragedija i ja sam izjavio saučešće svima koji su izgubili svoje najbliže na obe strane tog sukoba“, rekao je Stoltenberg.

Generalni sekretar NATO ocenio je da najvažnije što je NATO uspeo tokom svog postojanja jeste da je održao mir, jer ljudi koji su osnivali NATO preživeli su dva svetska rata i glavni cilj im je bio da se tako nešto više nikada ne ponovi.

„Na kraju Hladnog rata NATO je imao 16 članova, sada nas je 29, a uskoro će nas biti 30 kada se priključi Severna Makedonija. A najveći uspeh Alijanse je bilo to da je uspela da održi mir. Uspela je to verodostojnim zastrašivanjem i efikasnom odbranom. Razlog zašto želimo da budemo jaki, zašto investiramo u naše oružane snage nije nastojanje da isprovociramo sukob, već da ga odgovorimo da ne bude“, kazao je Stoltenberg.

„NATO ne želi novi Hladni rat“

NATO ne želi novu trku u naoružanju, ni novi Hladni rat sa Rusijom, ali će znati da se brani ako to bude bilo neophodno, izjavio je u Vašingtonu generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg povodom 70 godina postojanja te organizacije.

Stoltenberg je u govoru u američkom Kongresu, uputio apel za „očuvanje jedinstva“ 29 članica NATO-a, pošto su se pojavile nesuglasice između SAD i Turske.

Bivši premijer Norveške je na kraju govora dobio ovacije poslanika u Kongresu.

Stoltenberg je završio govor obećanjem svih članica ulaskom u Alijansu – „Jedan za sve, svi za jednog“.

„Prebrodili smo nesuglasice u prošlosti i treba da prevazidjemo razlike i u budućnosti“, rekao je Stoltenberg.

Generalni sekretar NATO je rekao da je Rusija među „izazovima bez presedana“ s kojim se suočava Alijansa.

Stolteberg je pozvao još jednom Rusiju da poštuje Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) koji je potpisala sa SAD tokom Hladnog rata.

„Ne želimo novu trku u naoružanju. Ne želimo novi Hladni rat“, dodao je Stoltenberg navodeći da će NATO preduzeti neophodne mere kako bi osigurala bezbednost.  

Rusija se protivi NATO brodovima na Crnom moru

Rusija se protivi američkom predlogu o prisustvu brodova NATO-a na Crnom moru u cilju zaštite ukrajinskih brodova, saopštio je Kremlj.

Vašington razmatra plan koji predvidja slanje brodova Alijanse na Crno More kao odgovor na sukob između ruskih i ukrajinskih mornara u novembru kod poluostrva Krim, izjavila je američka ambasadorka pri NATO Kej Bejli Hačinson.

Taj predlog će biti na dnevnom redu sastanka ministara odbrane Alijanse danas i sutra u Vašingtonu.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da Rusija ima „negativan stav“ o američkom predlogu. „Ne razumemo šta zapravo hoće. Dobro je poznata situacija kao i plovidba na Kerčkom moreuzu“, rekao je Peskov.