Krivokapić: Evropska direktiva o autorskim pravima menja pravila na internetu

Vesti 29. mar 201917:22 > 17:23
N1

Danilo Krivokapić iz SHARE fondacije kaže da nova evropska direktiva menja pravila na internetu koja se tiču autorskih prava, ali da se to pre svega odnosi na velike internet platforme, a mnogo manje na umetnike i građane. Kad je u pitanju pooštravanje odgovornosti za zaštitu podataka o ličnosti, slučaj nije kao sa autorskim pravima.

Evropski parlament je usvojio zakon o autorskim pravima koji omogućava bolju zaštitu interesa umetnika. Kritičari tvrde da novi zakon ograničava slobodu govora, korišćenja interneta i kreativnost. I dok se Evropa bori za sto bolju zaštitu sadržaja na internetu, u Srbiji potpuno drugačija slika. Naime, na Fejsbuk stranici „Srbija naša zemlja“ objavljen je tekst krivične prijave protiv direktora televizije N1 Jugoslava Ćosića, a u tekstu prijave i njegov jedinstveni matični broj. Protiv te stranice Ćosić je podneo krivičnu prijavu zbog neovlašćenog prikupljanja ličnih podataka.

U članu o zaštiti autorskih prava, evropski zakon predviđa da „Jutjub“, „Fejsbuk“ i slične stranice postave filtere koji će „loviti“ kršenje autorskih prava. Na pitanje da li je to zaštita interesa umetnika ili ograničvanje slobode govora, kako se, inače, može čuti od kritičara, direktor SHARE fondacije Danilo Krivokapić kaže da Evropska komisija tvrdi da nova direktiva služi da bi zaštitila prava umetnika, međutim, sam je skeptičan. On navodi da postoje odredbe koje idu u tom smeru – kao napr. to da umetnik može da povrati svoja imovinska prava ukoliko ih niko drugi ne koristi ili pravo da izmeni ugovor sa izdavačem ukoliko je nesrazmerna njihova naknada. Međutim, smatra da će teško taj član pomoći umetnicima, i da više ima za cilj da uspostavi balans između velikih platformi kao što su Jutjub i Fejsbuk s jedne strane i, s druge, velikih producentskih kuća koje proizvode najveću količinu autorski zaštićenih materijala.

Ova direktiva menja pravila na internetu, kaže gost Dana uživo, koji navodi da su do sada na osnovu evropske direktive o elektronskoj trgovini platforme bile dužne, nakon što dobiju prijavu da neki materijal krši autorska prava, da ga i uklone, a po novim pravilima moraju da budu proaktivne i da unapred određuju da li određeni materijali krše autorska prava. Za to će im biti potrebni aploud filteri, kaže Krivokapić, koji dodaje da tu postoji problem što algoritmi vrlo često neće moći da procene da li neki materijal krši autorska prava. Ima tu niz izuzetaka – vi možete da možete koristiti isečke iz filmova ili muzike da dočarate neku edukativnu priču u nastavi, a tehnologija to još ne može da savlada, navodi Krivokapić.

On kaže da postoji bojazan da kad aploud filteri ne mogu da odrede da li je nešto kršenje, oni će se odlučiti da ipak ono to jeste, zbog posledica. Ovi aploud filteri već postoje, do sada su korišćeni na dobrovoljnoj osnovi, dodaje. On navodi da je poznat slučaj jedne igrice iz osamdesetih koja je objavljena na Jutjubu, a koju je iskoristila jedna serija, uzevši je sa Jutjuba. Kad je serija objavljena na Jutjubu, onda je bila isključena prva igrica, i to je primer grešaka koje se mogu desiti.

Predsednik Asocijacije evropskih novinskih izdavača Karlo Peron izjavio je da će reforma u autorskom pravu biti ključna za budućnost novinskog izdavaštva i profesionalnog novinarstva. Osvrćući se na to, Krivokapić kaže da medijska industrija želi da uzme malo profita od agregatora vesti, pre svih od Google news-a ili Fejsbuka, a da član predviđa da ako oni koriste linkove, delove teksta nekih medija, da će morati da plaćaju taksu. Krivokapić navodi primer da je Aksel Špringer u Nemačkoj, pre dve godine, zahtevao od Google-a da mu plaća taksu, i Google ih je skinuo sa svoje pretrage, a posledica je bila da su za dva meseca izgubili 40 odsto prometa i zahtevali da se vrate u Google news bez nadoknade.

Govoreći o tome šta će ovim zakonom dobiti kreativna industrija, Krivokapuć ocenjuje da mali kreatori neće imati koristi. Ovaj sistem vodi ka tome da štiti najveće, vodiće ka ukrupnjavanju industrije – i stvaranju velih izdavačkih kuća, dodaje.

Članice EU imaće dve godine da uvedu nova pravila u nacionalna zakonodavstva, a Krivokapić kaže da ostaje da se vidi da li će ove platforme odmah da krenu da se prilagođavaju evropskoj direktivi i kako će to uticati na nas. Ocenjuje da su to svakako tektonske promene koje dolaze u godinama pred nama i koje će, svakako, uticati i na Srbiju.

Objavljivanje JMBG i zastareo slučaj više od pet miliona građana Srbije

Nevena Ružić iz kancelarije Poverenika za informacije od javnog značaja kaže da odavno postoje, od 1998, pravila koji se tiču pooštravanja odgovornosti internet provajdera kad je u pitanju kršenje autorskih prava, a da to nije slučaj kad je reč o zaštiti podataka o ličnosti, posebno kod američkih kompanija. Ona dodaje da bi jedan Fejsbuk brzinom svetlosti skinuo materijal koji predstavlja kršenje autorskih prava, ali da to nije slučaj sa ličnim podacima, čak će, navodi, neki snimak koji ugrožava nečiju privatnost ostaviti na toj mreži pod izgovorom da se time krši sloboda izražavanja.

Objavljivanje JMBG na internetu je nadležnost drugih organa, ne Povernika, kaže, vraćajući se na slučaj Jugoslava Ćosića. Ono što je posebno sporno kod JMBG je što on sam po sebi ima podatke o ličnosti, pa u tom konkretnom slučaju znamo gde je osoba rođena, da je muškog pola, kad je rođena, a to nije baš zanemarljivo, kaže gošća N1.

Ona kaže da je u tom slučaju moguće postojanje krivičnog dela neovlašćeno prikupljanje ličnih podataka, istovremeno može biti i prekršajne odgovornosti, a dodaje da posledice objavljivanja mogu da budu dalekosežne.

Krvična i prekršajna odgovornost postoji, ne bi bilo fer reći da uopšte ne postoji, ali da li je ima na zadovoljavajućem nivou – ja bih bila slobodna da kažem ne, rekla je Ružićeva.

Krivokapić podseća da su pre četiri godine objavljeni JMBG pet miliona i 200 hiljada građana Srbije, da su bili  dostupni na internetu 10 meseci, da je Povernik čim je čuo za to, sproveo nadzor, podneo prekršajnu priavu, ali da se nikad niko nije pojavio na prekršajnom sudu. Postupak je zastareo i država je ugasila Agenciju za privatizaciju i to dosta o tome govori, istakao je.

Govoreći o problemima prilikom obrade podataka, Ružićeva kaže da se neki u elektronskom obliku bolje čuvaju nego u papirnom. „Kada dođe do curenja podataka nekad se dešava da ne može da se utvrdi koje lice je pristupilo podatku, to mora da bude nedopušteno… Svaki pristup podatku mora da bude zabeležen, ne može da bude zadovoljavanje nečije radoznalosti, mora da se ima razlog zašto se to radi, ako ga nema – razlog je nezakonit“, ističe Ružićeva.

Kaže da je 2018. godina bila godina brojnih propusta, nedoslednosti u obradi podataka i nezakonite obrade.

Ružićeva podseća da od avgusta počinje da se primenjuje novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti.