Iza propalog preduzeća ostalo groblje kostiju, ekolozi upozoravaju na zagađenje

Vesti 25. feb 201919:02 > 19:55
N1

Tone životinjskih kostiju, već 15 godina raspadaju se u prestonici Srbije, na samo pet kilometara od naselja Borča. Reč je o ostacima životinja koje je nekada prerađivala fabrika "Glutin", koja je propala 2005. Od tada ni republički, ni gradski inspektori nisu očistili napušteni pogon od gomile životinjskih otpadaka i hemikalija za preradu leševa.

Bikovi, krave, svinje, ovce. Skeleti domaćih životinja u prestonici Srbije na gomili su već deceniju i po.

Brda kostiju visoka su i dva metra, a spekuliše se da ih ovde u pogonu fabrike ima čak 150 tona.

Prizor iz filma strave i užasa otkrili su ekolozi udruženja „Pančevački rit“ pre 20 dana. Kada su ovo ugledali, utisci su bili:

„Jezivo!“

Fabrika od koje su ostali samo kosturi do 2005. prerađivala je životinjske ostatke.

„Glutin“ je proizvodio krzno i kožu, a od kostiju – lepak. Preduzeće je pre 14 godina doživelo sunovrat – umesto privatizacije, otišlo je u stečaj.

„Lopovi su oborili cisterne, prosuli su hemikalije iz cisterni na nekih 300 kvadrata betona. Cisterne su odneli, prodali kao otpad i nama su ostavili hemiju“, kaže Zoran Janković iz udruženja „Eko Pančevački Rit“.

Koja, tvrde u eko udruženju, nagriza zemlju, dospeva u podzemne vode, ali i u kanal Vizelj, koji Beograđani koriste za pecanje i zalivanje plastenika.

„Mi se tačno nalazimo preko puta direkcije PKB-a, na 500 metara od Zrenjaninskog puta, tj. na 500 metara od reni bunara koji daje pijeću vodu naselju Padinska skela, Tovilište“, kaže Janković.

Nadležni tvrde – voda za piće u okolini je zdrava. Ipak, ne odgovaraju na pitanje – kako je moguće da skeleti i hemikalije 15 godina čame u fabrici?

Televizija N1 poslala je upit na tri adrese. Nismo nadležni – odgovorili su u Ministarstvu za životnu sredinu i uperili prstom u Ministarstvo poljoprivrede. Tamo su napisali da su čak 2012. dodelili novac da se otpad skloni, ali se to nije desilo i uperili prstom u lokalnu samoupravu. Iz uprave glavnog grada odgovorili su – nismo nadležni.

„Trebalo bi da država završi taj posao, ja ne mogu da kažem ko će – neko mora. Ovo je bitno skloniti iz naše životne sredine“, naglašava Janković.

U udruženju „Eko Pančevački rit“ kažu da su od beogradskog inspektora za zaštitu životne sredine dobili usmeno obećanje – sklonićemo otpad. Kada, ne zna se. Kao što se ne zna ni koliko je ugrožena sredina – jer analiza zemljišta ne postoji.