Beograd i Priština – bez mnogo pomaka za 11 godina

Vesti 17. feb 201918:11 > 18:21
Tanjug/Filip Krainčanić

Proslava na jednoj strani, negiranje na drugoj. Kosovska kriza - konstanta gotovo celog 20. veka, koja je kulminirala ratom 1999. godine, još nije razrešena. Sedamnaesti februar, kao jedna od prekretnica kad je Priština pre 11 godina proglasila nezavisnost, za Beograd je i dalje ništavan.

Ni Prištini, tih 11 godina nije donelo mnogo pomaka ka trajnom rešenju – izostalo je ne samo članstvo u UN, nego i u Interpolu, Unesku… A poslednjih godina i sve je više zemalja koja povlače priznanje.

Jedanaest godina kasnije, malo šta se promenilo, pomaka ka normalizaciji odnosa nema.

„Cela ta jednostrano proglašena nezavisnost satkana je od različitih laži, ali ne samo od laži, nego i od zločina. Srbija nema nameru da priznaje bilo kakve jednostrane akte. I to nikad neće uraditi. Ako se želi dijalog, kompromis, mi smo uradili sve“, rekao je ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.

POVEZANE VESTI

Ali rezultati izostaju. Štaviše, u proteklih 365 dana Beograd i Priština samo su podizali napetost. Prištini nije uspelo da postane članica Interpola, što je u Severnoj Mitrovici bučno proslavljeno, a u Prištini dodatno izazvalo revolt prema Srbiji koja je lobirala protiv članstva.

Uz to, u proteklih pet godina 13 zemalja je povuklo priznanje Kosova. Nekoliko dana kasnije Priština uvodi takse na robu iz Srbije i BiH. Cena, kako su sračunali u Srbiji – 45 miliona evra mesečno za srpske izvoznike. Uz neizbežnu političku cenu.

„Takse su proizvele to, da je sad glavno pitanje ukidanje taksi, a ne pitanje rasvetljavanja sudbine nestalih lica, ne kažnjavanje zločina, jer za sve što ste spominjali, zločine, gotovo da niko nije odgovarao u proteklih 20 godina. Jednostavno, želi se da se pokaže da je zločin protiv Srba legitiman“, kaže Dačić.

Sličnog stava su i u Udruženju porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji. Oni su u spomen sobi nestalima organizovali, kako su rekli, protest. Na skupu na kom su prisustvovali i lider Srpske desnice Miša Vacić i haški osuđenik Veselin Šljivančanin imali su i zahteve za vladu – da se zakonom izjednače porodice civilnih žrtava sa porodicama pripadnika vojske i policije.

„Da naše majke ne budu u situaciji da proglase dete mrtvim, a ne znaju gde je dete. Njeno dete je kidnapovano i ona traži pravdu. Ministre, vi ste prvi potpredsednik Vlade, ja Vas molim kao Boga, da u zaključku ode da mi insistiramo da naše porodice dobiju zakonom prava o civilnim žrtvama rata“, rekao je Simo Spasić.

Ukidanje taksi za Beograd je uslov za nastavak dijaloga. Sa druge strane, Priština je protekle godine imala najveću podršku – iz Tirane.

„Treba očekivati nastavak politike i Tirane i Prištine. To nije više iznenađenje, to je politika, a ne trenutna nervoza ili hir ili ispad zarad domaće javnosti“, rekao je predsednik Aleksandar Vučić.

Ono što se promenilo je da tenzija u Srbiji, poput onih na protestu protiv proglašenja nezavisnosti, pri pominjanju dogovora sa Prištinom za sada nema.