Ljudi stradaju na Niškoj tvrđavi dok javne nabavke za zaštitnu ogradu propadaju

Vesti 09. feb 201919:14 > 19:25
N1

Propala i druga javna nabavka koja je trebalo da obezbedi ogradu i staze na Niškoj tvrđavi, a datum nove se još ne zna.

Ne postoji precizna statistika koliko je ljudi do sada stradalo sa neograđenih bedema Niške tvrđave, samo u poslednjih pet godina – stradalo je najmanje troje, a Nišlije još pamte tragediju od pre decenije i više, kada je dečaka iz Prizrena grupa delinkvenata maltretirala do smrti i potom gurnula sa tvrđavskih zidina.

Pre osam meseci, dva maloletnika pala su sa bedema Tvrđave u Nišu jer ih je jurila grupa od 15-ak mladica. Možda tada postojanje ograde na bedemima ne bi mnogo promenilo ishod, ali da li je poslednji tragični slučaj, kada je u takozvano „rovče“ kod Glavne autobuske stanice, pao i poginuo pedesetogodišnji covek, mogao biti izbegnut da je bilo prepreke?

Duž većeg dela bedema nema ograde, tako da je vrlo lako moguće pasti sa visine od deset metara.

Takozvana cvetna pijaca, gde se prodaje sve sem cveća. Pokrila je čitav nekadašnji plato i park ispred čuvene Beogradske kapije, sa čije je leve strane i svojevrsno svetilište. Prema jednoj od legendi – nastalo zbog sluškinje koja se u doba Turaka saplela i pala sa te, jugoistočne zidine. Od tada do danas, što se tiče bezbednosti, nije se mnogo toga promenilo.

Nišlije sa kojima je razgovarala ekipa TV N1 jednoglasni su u oceni da je potrebno poboljšati bezbednost na Tvrđavi:

„Narod nije kriv, krivo je rukovodstvo koje je trebalo da pokrene postupak da bi se to obezbedilo.“

„Smatram da treba bolje da bude i pod boljim nadzorom i pod boljim policije, jer tu mi gledamo svašta – često se penju deca, maloletnici, koji odozgo mašu, dozivaju, šale se, ali nije to mesto prikladno za njihov boravak. Verujem da njihovi roditelji nemaju pojma gde su oni i gde se igraju.“

„Tu je jedno dete isto palo, smrtni slučaj je bio, ima sigurno već šest ili sedam godina od tada. Bacaju kamenje, napijaju se… Stvarno smatram da bi trebalo da tu bude bolja zaštita.“

N1

A zaštita je, na papiru, propisana. Ali je i dalje nema. Ivana Petković, arhitekta Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Nišu, za N1 objašnjava da su projekti za sanaciju bedema izrađeni još 2011. i 2012. godine, a za izradu šetnih staza i rekonstrukciju grudobrana i topovnika 2018. godine.

„Za ovako velike inženjerske objekte koji zahtevaju puno sredstava za obnovu, uvek je procedura da se od izrade projekta do realizacije… Ipak treba dosta vremena da se pronađu sredstva, da se lociraju sredstva, da se pribave, da se dalje izvrši realizacija toga“, ističe Petković.

A za realizaciju je, u ovom slučaju, potrebno da proces javne nabavke uspe. U Kancelariji za lokalni ekonomski razvoj i projekte u Nišu za N1 potvrđuju da je nedavno „propao“ i drugi.

Sada su, kažu, zatražili od Zavoda za spomenike da dokumentaciju promene, odnosno, prilagode, odvoje građevinski od arheološkog dela, pa će, prema očekivanjima, naredna javna nabavka, najverovatnije u martu, uspeti.