Ambasador Ukrajine u Srbiji Oleksandr Aleksandrovič rekao je u Beogradu da Kijev nije srećan kada Srbija glasa protiv Ukrajine u međunarodnim organizacijama.
Prema njegovim rečima, tokom posete predsednika Petra Porošenka Srbiji postignut je džentlmenski dogovor da dve zemlje ne glasaju jedna protiv druge.
„Neka pitanja su osetljiva i Srbija ne mora da podržava svaku inicijativu Ukrajine. Ali juče u Generalnoj skupštini UN je bila rezoluzica o militarizaciji Azovskog mora i Krima, i Srbija je opet glasala protiv Ukrajine. Mogla je da se uzdrži ili ne učestvuje u glasanju a glasala je protiv. To ne razumemo“, naveo je Aleksandrovič. Rezolucija je usvojena sa 66 glasova za i 19 protiv.
On je podsetio da je njegova zemlja nedavno glasala protiv prijema Kosova u Interpol.
„Ukrajina ili podržava Srbiju ili je neutralna. Srbija glasa protiv Ukrajine. Ukrajina zbog toga žali, to ne razumemo. Mi ne priznajemo Kosovo i to dokazujemo konkretnim koracima“, rekao je Aleksandrovič.
On je naveo i da Ukrajina ne traži da se Srbija priključi sankcijama Rusiji, iako bi bila srećna da se to desi.
„To je pitanje ekonomije, bezbednosti i drugog. Ukrajina bi bila srećna ako bi se Srbija pridružila sankijama Rusiji ali razumemo da je to teško kada je trgovinska razmena s Rusijom velika“, rekao je ambasador.
Od 370 plaćenika iz Srbije u zatvoru navodno samo četvorica
Kazao je i da Kijev redovno šalje Beogradu spiskove srpskih državljana koji se bore na istoku Ukrajine i da se nada boljoj saradnji srpskih i ukrajinskih bezbednosnih službi i tužilaštava na slučajevima tih osoba.
Aleksandrovič je rekao da ukrajinska služba bezbednosti ima podatke da je od aprila 2014. do danas u ratu u Ukrajini učestvovalo oko 370 državljana Srbije, ali da je u manje od 50 sudskih procesa doneto samo 28 presuda, od čega su samo četiri osuđene osobe u zatvoru.
„Od 28 sudskih presuda, 24 su na uslovne kazne, a neki od tih ljudi su po isteku kazne ponovo otišli da ratuju. Četvoro je navodno u zatvoru“, naveo je ambasador, dodavši da nikada nije dobio informaciju o kojim licima se radi, na koliko su osuđeni i da li su zaista u zatvoru.
Prema njegovim rečima, ukrajinsko tužilaštvo je pokrenulo nekoliko postupaka i poslalo zahteve srpskom tužilaštvu za podatke ali nikada nisu dobili odgovor.
On je naveo da o problemu plaćenika treba da se razgovara i da su ukrajinske službe spremne da u bilo kom trenutku razgovaraju s predstavnicima Srbije.