Srbiji nedostaju opipljivi rezultati u ključnim oblastima, poput reforme u pravosuđu, borbi protiv korupcije, ratnim zločinima i slobodi medija, navodi se u izveštaju koji je Evropska komisija predala zemljama članicama o napretku Srbije u poglavljima 23 i 24 u pregovorima sa Unijom.
U ovom dokumentu navodi se da je Srbija ostvarila određeni napredak u nekim poljima poput institucionalnih reformi, pravima nacionalnih manjina, pranju novca i pitanju azila.
U internom dokumentu koji služi za razmenu mišljenja među zemljama članicama Unije u koji je radio Slobodna Evropa imao uvid, navode se oštre kritike u oblastima koje su ključne za napredak Srbije u evropskim integracijama.
U izveštaju se zaključuje da „nema vidljivih rezultata“ u oblasti borbe protiv korupcije, ističe kašnjenje u promenama Ustava i ukazuje i na druge probleme u oblasti pravosuđa.
„Komentarisanje tekućih istraga, optužnica ili sudskih postupaka može predstavljati oblik neprihvtatljivog političkog pritiska ili uticaja na tužilaštvo i sudstvo. Srbija ne pruža informacije o primeni Kodeksa ponašanja od 2016. godine za članove Vlade u vezi sa ograničavanjem komentarisanja sudskih odluka i procedura, niti kodeksa poslanika za 2017. godinu, koji imaju sličan opseg“.
Takođe se navodi i da je „vrlo spora“ implementacija Nacionalne strategije za istrage i procesuiranje ratnih zločina, a što se tiče oblasti medija, navodi se da su zabrinjavajući slučajevi pretnji, zastrašivanja i nasilja nad novinarima, kao i da su presude u vezi sa tim i dalje retke.
„Što se tiče slobode izražavanja i medija, opšte okruženje i dalje nije pogodno za ostvarivanje ovih prava. Govor mržnje i diskriminatorna terminologija se često toleriše u medijima, a retko se time bave regulatorna tela ili tužilaštvo“.
Srbija je, sa druge strane, dobila pohvale pre svega za odnos prema migrantima, a u izveštaju se ističe da je, kao tranzitna zemlja, nastavila da značajno doprinosi upravljanju mešovitih migracionih tokova u Uniji.
U Nacionalnom konventu o Evropskoj uniji navode da su kritike koje se iznose u ovom izveštaju dobro poznate.
„To su sve već konstatacije koje smo mi videli u prethodnoj izveštaju EK za 2017. Sadržaj tih poruka je isti. Dakle mi nemamo nezavisno pravosuđe i nemamo slobodne medije i to zna svaki građanin bez da mu kaže EK bilo šta na tu temu“, kaže koordinatorka Nacionalnog konventa o EU Nataša Dragojlović.
Dragojlović podseća da je napredak u poglavljima 23 i 24 ključan za nastavak evrospkog puta Srbije.
„Ta poglavlja su zasita temelj i uslov da mi obavljamo bilo koje druge reforme. Ako nemamo nezavsino pravosuđe, ako nemamo efikasnu i profesionalnu policiju, mi ne možemo da pristupimo nijednoj drugoj reformi. Mi ne možemo da primenimo zakone koji važe u EU, koje smo mi u velikoj meri harmonizovali i preveli u naše zakonodavsto“, dodaje Dragojlović.
Podsetimo, Srbija bi u decembru trebalo da otvori nova poglavlja u pregovorima sa Evrospkom unijom, a broj poglavlja koji će biti otvoren zavisi od ocene iz ovog izveštaja.