Koliko košta socijalna pomoć: Hiljade morale na prinudni rad

Vesti 28. okt 201819:52 > 19:54
N1

Najsiromašniji i najugroženiji građani Srbije koji primaju socijalnu pomoć, godinama su prinuđeni da rade besplatno kako im ta pomoć ne bi bila uskraćena. To tvrde u Inicijativi za socijalna i ekonomska prava "A11", pozivajući se na istraživanja koja su uradili među korisnicima socijalne pomoći.

I dok Ustavni sud Srbije pune četiri godine ne reaguje na brojne inicijative koje su im podnete, a kojima bi se razrešilo to pitanje, stručnjaci tvrde da se radi o zloupotrebi najugroženijih i neprikrivenoj diskriminaciji.

Najmanje 9.500 ljudi bilo je prinuđeno da radi besplatno, a na tu vrstu eksplatacije, kršeći zakone i ustav, naterala ih je država, tvrde u organizaciji A11. Prema Uredbi koja reguliše socijalna davanja, da na tu vrstu diskriminacije nisu pristali, ostali bi bez socijalne pomoći.

„To je po definciji Evropskog suda za ljudska prava ono što se naziva prinudnim radom koji je zabranjen konvencijama iz 1930. godine, dakle standard koji je davno ustanovljen na svetskom nivou Srbija je počela da krši pre četiri godine“, kaže Danilo Ćurčić, iz Inicijative A11.

A pune četiri godine pred Ustavnim sudom stoji incijativa za ocenu ustavnosti te uredbe koju je neposredno po njenom usvajanju podnelo čak 57 organizacija za ljudska prava. Ipak, najviši sud u zemlji i dalje ćuti, dok praksa za koju borci za ljudska prava tvrde da je nehumana, nezakonita, neustavna – postaje sve gora i sve teža. Dodaju da država čak nema tačne podatke o broju ljudi koje je na taj način angažovala.

„Radi se o čišćenju puteva, čišćenju grobalja, kopanju kanala, u jednom slučaju Centar za socijalni rad je čak naveo da korisnici kako kažu kopaju rake za druge korisnike Centra za socijalni rad kako bi nastavili da primaju svoju socijalnu pomoć, tako da su to poslovi koji nemaju nikakve veze sa podizanjem kvalifikacija korisnika niti sa njihovom kasnijom mogućnošću da se zaposle“, kaže Ćurčić.

Prinudni rad kako bi se smanjio broj korisnika socijalne pomoći

Iako je najavljivana kao mera koja će doprineti zapošljavanju najsiromašnijih građana, tadašnji ministar za rad Aleksandar Vulin pojasnio je tada da „socijalna pomoć neće biti pomoć nego zarada“. Upravo se u toj izjavi vidi namera države, dodaje Ćurčić.

„Čini se da je suština u tome da je odluka vlasti da se uvođenjem prinudnog rada umanji broj korisnika, odnosno snizi nivo prava korisnika socijalne zaštite“, kaže on.

N1

Novi zakon o socijalnoj pomoći ozakoniće lošu praksu, tvrde stručnjaci i kažu da, ako ima posla koji niko drugi neće da radi, kao što to tvrde nadležni, onda bi radno sposobne ljude koji dobijaju socijalnu pomoć trebalo zaposliti i platiti, a ne eksploatisati.

Profesor Mario Reljanović smatra da se radi o zloupotrebi sistema i diskriminaciji, jer su nezaposlenost i socijalna pomoć dve potpuno različite kategorije.

„Kod nas imate situaciju da neko može da bude zaposlen i prima novčanu socijalnu pomoć, može da bude nezaposlen koji traži posao i prima pomoć, a može da bude zaposlen i na crno, a zvanično nezaposlen i da zarađuje iznad proseka plate i da dalje bude kvalifikovan za socijalnu pomoć. Ako hoćete da sprečite zloupotrebe morate da objedinite sistem i vršite rigorozniju kontrolu“, rekao je Reljanović.

Socijalna pomoć, zbog koje su pojedini najugroženiji građani prinuđeni da rade, u Srbiji iznosi – 8.283 dinara.