Mediji o deci izveštavaju nezainteresovano i negativno

Vesti 26. okt 201822:44 > 22:46
N1

Mediji u Srbiji veoma retko izveštavaju o deci, a kada to čine najčešće su to prilozi sa negativnom konotacijom, izraženim senzacionalizmom, rezultati su istraživanja "Medijska slika dece u Srbiji 2018", koje je sproveo Centar za profesionalizaciju medija i medijsku pismenost (CEPROM).

O tome, kako je saopštio CEPROM, svedoči i podatak da se u svakom desetom tekstu u dnevnim novinama krše etički principi i Kodeks novinara Srbije prilikom izveštavanja o deci.

U saopštenju se navodi da je istaživanje sprovedeno u periodu od 20. jula do 1. oktobra 2018. godine i obuhvatilo je televizije sa nacionalnom frekvencijom (RTS 1, TV Pink, TV Prva, TV O2 i TV Happy), kao i sedam dnevnih novina (Politika, Danas, Veccernje novosti, Blic, Kurir, Informer i Srpski telegraf), a rezultati su predstavljeni na sajmu medija „Media market“.

Na televiziji u proseku se emituje manje od jednog priloga o deci dnevno u celokupnom programu i manje od jednog teksta dnevno u analiziranim dnevnim listovima.

Kada je reč o konotaciji medijskih objava, čak 57,95 odsto tekstova u dnevnoj štampi ima negativnu konotaciju (27,02 odsto pozitivnu i 15,03 odsto neutralnu), dok televizije pokazuju veći senzibilitet prilikom izveštavanja o deci jer su sa 44,19 odsto najbrojniji prilozi sa pozitivnom konotacijom (30,65 odsto ima negativnu i 25,16 odsto neutralnu konotaciju).

Medjutim, zbirni rezultat za televizije i dnevnu štampu pokazuje da je od ukupno 769 objava u svim analiziranim medijima skoro polovina sa negativnom konotacijom (46,94 odsto), piše u istaživanju.

Navodi se da se posebno zabrinjavajući podaci koji se odnose dominante teme u domaćim medijima, jer iako se i tu beleži razlika u izveštavanju televizije i dnevne štampe, zbirni rezultati pokazuju da su zlostavljanje dece, nesreće, nasilje i narkomanija teme u čak 56 odsto objava o deci.

Istovremeno uspesi i dostignuća dece izuzetno su retko prisutni i na televiziji i u štampi i udeo takvih objava svodi se praktično na nivo statističke greške.